Utorak za nas / Maša Perišić, Austrija

Utorak za nas / Maša Perišić, Austrija

   Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju? Treći razred srednje škole završila  sam u Americi i tu sam shvatila da ću svoje dalje školovanje  sigurno nastaviti negdje u inostranstvu. Tako da sam se nakon završene podgoričke gimnazije "Slobodan Škerovic”, odlučila  na studije u inostranstvu i upisala internacionalnu ekonomiju...

Utorak za nas / Mirko Đuković, Japan

Utorak za nas / Mirko Đuković, Japan

  Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju? Osnovne i specijalističke studije  završio sam na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore a Master studije na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu (POGESTEI Master in European Integration Law). Od 2010. do 2016.  godine sam radio kao asistent na Katedri za Međunarodno i evropsko...

Utorak za nas / Tereza Vujošević, Island

Utorak za nas / Tereza Vujošević, Island

  Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju? Trenutno sam na studijama rodne ravnopravnosti (United Nations University Gender Equality Studies and Training UNU GEST) ,programu koji Univerzitet Ujedinjenih nacija, Univerzitet Islanda i Ministarstvo vanjskih poslova Islanda organizuju u Rejkjaviku. Osnovne studije sam završila na Fakultetu političkih nauka Univerzeta Crne...

Utorak za nas / Naim Đokaj, Turska

Utorak za nas / Naim Đokaj, Turska

  Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju - Pohađao sam Gimnaziju “25. Maj” u Tuzima. Nakon završetka iste prijavio sam se  za stipendiju koju dodjeljuje Vlada Republike Turske, koju sam kasnije i dobio . Trenutno sam u Istanbulu i studiram bankarstvo na  Univerzitetu  Marmara. Zašto baš Turska I...

Utorak za nas / Dragana Otašević, Argentina

Utorak za nas / Dragana Otašević, Argentina

  Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju? Osnovne i specijalističke studije sam završila u Crnoj Gori na Fakultetu za Poslovni Menadžment gdje sam specijalizirala temu otkrivanja carinskih delikata u robnom prometu u sklopu predmeta Carinski postupak. Oduvijek me je interesovala tema države, njenih granica i njene uloge van...

Maša Perišić

  

Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju?

Treći razred srednje škole završila  sam u Americi i tu sam shvatila da ću svoje dalje školovanje  sigurno nastaviti negdje u inostranstvu. Tako da sam se nakon završene podgoričke gimnazije "Slobodan Škerovic”, odlučila  na studije u inostranstvu i upisala internacionalnu ekonomiju na državnom Univerzitetu u Beču.

Zašto baš Beč i zašto baš taj fakultet?

Svoje prve korake napravila sam  upravo u Beču, tako da sam se uvijek  rado vraćala    turistički ovom gradu, a kada je došlo vrijeme da  odlučim gdje ću upisati fakultet, raspitala sam se kakve mogućnosti pruža Austrija i shvatila da je to upravo ono što sam i tražila .Volim da učim nove jezike, tako da su mi studije na njemačkom bile samo izazov, nikako prepreka. Što se tiče studijskog programa, svijet ekonomije pruža dijapazon mogućnosti kako u Crnoj Gori,tako i u Austriji, pa sam odlučila da se tu oprobam.Pošto studiram internacionalnu ekonomiju, morala sam naučiti još jedan jezik, tako da sam sada bogatija za dva svjetska jezika - njemački i španski.

Da li je Austrija opravdala tvoja očekivanja? 

Austrija je u potpunosti opravdala moja očekivanja.Jako mi se sviđa kultura i stil života, kao i činjenica da ova država pruža jako puno mogućnosti.Kako se u mnogo čemu razlikuje od naše Crne Gore, trebalo mi je vremena da se priviknem na novi način života i da prihvatim te razlike,                                ali sam se na kraju  uklopila i jako sam zadovoljna.

Koji su za tebe bili najveći izazovi tokom studiranja u inostranstvu do sada i kako si ih riješila?

Najveći izazovi su mi definitivno bili jezička barijera i samostalan način života. Što se tiče jezika, godinu dana sam išla na kurs jer do tada njemački nisam znala.Iako sam tu prepreku uspijela prevazići, moram priznati da mi je na početku studija  strani jezik stvarao poteškoće.
A sa druge strane, taj samostalni život. Iako sam i sama silno željela da se osamostalim, kada sam došla u Beč susrela sam se sa mnogobrojnim obavezama koje sam morala uskladiti sa učenjem. Ali vremenom sam  ušla u neki svoj ritam, i shvatila da je uz dobru organizaciju sve moguće.

Tvoja najveća motivacija  na tom putu?

Moja najveća motivacija je svakako uspjeh koji me čeka na kraju tog puta, tako da sebe svakog dana motivišem i ohrabrujem time da će se sav trud i odricanje od nekih stvari isplatiti i da će rezultat  biti ono što sam željela od samog početka, a to je da ću uspjeti da nađem  svoje mjesto u Beču i opstanem u stranoj zemlji.

Čime se baviš kada nemaš obaveza na fakultetu, koji su tvoji hobiji i interesovanja?

U  slobodno vrijeme se bavim slikanjem i pravljenjem unikatnih predmeta. Osim u svijetu ekonomije, pokušavam da nađem svoje mjesto i u svijetu umjetnosti.Krajem prošle godine sam imala svoju prvu izložbu, a u međuvremenu sam se pojavljivala na raznoraznim marketima,gdje  te stvari  i prodajem.

Na koji način smatraš da možeš doprinijeti svojoj zemlji stečenim znanjem?

Znanje i iskustvo koje sam stekla, sigurna sam, mogu pomoći mojoj zemlji. Ukoliko bih se odlučila na korak da se vratim u Crnu Goru, firmi u kojoj bih radila, mogla bih doprinijeti na sljedeći način - uvela bih ih u stanje pojedinih stvari u inostranstvu, i približila im određene mehanizme funkcionisanja na stranom tržištu.  Svakodnevnom interakcijom sa ljudima u Austriji, radim na promociji svoje zemlje, kako bi što više ljudi čulo za nju, tako da ja i na to gledam, kao na neku vrstu doprinosa svojoj zemlji.

Koji je tvoj sledeći korak, a kako vidiš sebe u dalekoj budućnosti?

Moj sljedeći korak jeste taj da završim školovanje, a sebe bih u dalekoj budućnosti voljela da vidim u poslu gdje bih mogla da.spojim svoje znanje iz ekonomije i svoju ljubav prema umjenosti.

Da li nakon završenih studija planiraš povratak u Crnu Goru?

Trenutno ne planiram da se vratim. Moja želja je da, za sad, ostanem u Austriji, ali Crna Gora je moja država i svaki put kada  mi obaveze to dozvole, rado idem nazad.Još uvijek je rano da kažem da li ću zauvijek ostati u Beču ili ne. Ne volim da pravim dugoročne planove.

Koju poruku bi poslao mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Moja poruka svim mladim ljudima, koji imaju mogućnost da odu na studije u  inostranstvo, jeste da tu priliku ni u kom slučaju ne propuste.Smatram da je to jako lijepo iskustvo i da se mnogo šta moze naučiti. Nezavisno od toga da li nakon toga  žele da se vrate u Crnu Goru ili ne, mislim da im to znanje, stečeno van granica rodne zemlje, može biti od velike pomoći za dalji napredak.

7 Mirko Djurkovic

 

Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju?

Osnovne i specijalističke studije  završio sam na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore a Master studije na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu (POGESTEI Master in European Integration Law).
Od 2010. do 2016.  godine sam radio kao asistent na Katedri za Međunarodno i evropsko pravo na Fakultetu pravnih nauka (UDG). Kao stipendista Ministarstva nauke (Stipendija izvrsnosti) u oktobru 2016. sam se preselio u Budimpeštu gdje sam na CEU pri Centru za etiku i pravo u biomedicini započeo istraživanje u oblasti upotrebe 3D štampača u biomedicini. Naziv istraživačkog projekta je "Legal and Ethical Aspects of 3D Printing (Bio-printing) of human tissues and organs for transplantation surgeries". Dok sam boravio na CEU dobio sam potvrdu da sam dobitnik stipendije Vlade Japana (MEXT stipendija) i da sam dobrodošao kao student istraživač na Kjušu Univerzitetu. Sada je već godinu dana kako sam u Japanu, a kako je prijava za LL.D. studije bila u decembru, odlučio sam da iskoristim priliku i da upišem još jedne LL.M. studije. Tako da sada radim na svojoj drugoj magistarskoj tezi. Prije par dana sam dobio informaciju da je prijava za LL.D. uspjela i da je stipendija produžena za još 3 godine.

Zašto baš Japan i zašto baš taj fakultet?

O Japanu sam maštao još kao dijete. Naravno tada nisam imao predstavu šta ću raditi i čime ću se baviti kada odrastem, ali valjda pod uticajem različitih saznanja o Japanu moja fasciniranost ovom zemljom nikada nije prestala. Prije par godina, CANU je na jednoj od svojih tribina ugostila prof. Tošijuki Konoa. U neformalnom razgovoru ,nakon njegovog predavanja pozvao me je da se prijavim na njihov istraživački program i preporučio mi je MEXT. Čekao sam par godina od tada da dobro promislim šta želim da radim i koji će biti fokus mog istraživanja. Kada radite kao asistent često ste zatrpani poslovima i temama koje vas lično ne zanimaju ali ste svjesni da je to dio posla kojeg ste se prihvatili pa onda često lamentirate među temama koje u tom trenutku djeluju zanimljivo. Nažalost, većina tema u društvenim naukama koje postaju interesantne u Crnoj Gori ili okruženju su već ispričana priča u naučno razvijenijim sredinama. Bio sam siguran u jednu stvar, a to je da nipošto ne želim da pišem i prepričavam standardne teme bilo javnog ili privatnog prava. Ako već želim doktorat, to onda treba da bude u nečemu što nije istraženo. Time je zadatak i teži ali kako se ne plašim izazova znao sam da je i odluka da nakon Budimpešte pređem u Fukuoku ispravna.

Da li je Japan opravdao tvoja očekivanja? 

Na ovo pitanje je jako teško odgovoriti. Zašto? Imao sam priliku da posjetim  veliki broj zemalja, i svaka je ostavila poseban utisak na mene. A Japan je zaista  znatno drugačiji opa su i utisci pomiješani. Treba biti mentalno spreman za izazov ovog tipa. Nisam siguran da sam prije godinu dana u potpunosti razumio šta znači preseliti se u Japan. Japan je zemlja beskrajne ljubaznosti prema strancima, a istovremeno velike otuđenosti pojedinca u društvu. Sve što smo ikad vidjeli ili čuli o Japanu treba prihvatiti sa izvjesnom dozom rezerve. Japan jeste tehnološki napredna zemlja ali i dalje jako vezana za svoja tradicionalna poimanja uloga u društvu. Stroga pravila ponašanja, ophođenja prema starijima i prema drugome u meni su često izazivala i divljenje i osudu. Ovo drugo, jer često takvo ponašanje uzrokuje velikom nepravdom. Tako da još uvijek nemam odgovor na ovo pitanje. Jedno je sigurno, Japan vas nikad ne može iznevjeriti. Svakog dana naučite nešto novo.

A što se škole tiče u tom segmentu moja očekivanja su potpuno opravdana, Kyushu Univerzitet je nacionalni univerzitet koji je na 5. mjestu u Japanu sa imenima profesora koji su ostavili veliki uticaj u nauci kao što je Morita Sensei koji je otkrio 113. element Nihonijum. Veliki broj programa na engleskom jeziku je značio i veći broj predavača iz SAD i EU. Istraživačke teme i akademska sredina su na zavidnom nivou. Trenutno je univezitet raspoređen u 6 kampusa a od septembra će gotovo svi biti preseljeni u najmoderniji kampus u Japanu, Ito kampus. Prije dolaska u Japan čitao sam o tome koliko studenti uče i čitaju i kako je potpuno normalno da zaspete na času i da vas niko ne uznemirava, pa čak i na poslu. Definitivno, djeca su programirana da čitaju i rade svakodnevno.  Toliko da je često nemoguće naći mjesto u biblioteci.

Koji su za tebe bili najveći izazovi tokom studiranja u inostranstvu do sada i kako si ih riješio?

Uvijek i svuda  - administracija i birokratija. Iako mnogi vjeruju da u Japanu sve ide glatko jer -roboti su tu da nam pomognu, to nije slučaj. Administrativne procedure su jako komplikovane i vrlo proste stvari kao npr. otvaranja žiro računa, prijava za kreditnu ili debitnu karticu, kupovina telefona i sim kartice može da traje satima (nekim mojim prijateljima je trebalo par mjeseci da regulišu kupovinu sim kartice). Ponekad mi se čini da je univerzalno pravilo “zašto  jednostvano kad sve može komplikovano” važi svugdje pa i u Japanu.

Tvoja najveća motivacija  na tom putu?

Najveća motivacija je činjenica da sam pronašao temu u kojoj uživam ali i istovremeno činjenica da zbog neistraženosti teme pravac u kome idem ne diktira niko drugi osim mene, naravno, uz budno oko mentora kako bih ostao na putu koji sam izaberem.

Čime se baviš kada nemaš obaveza na fakultetu, koji su tvoji hobiji i interesovanja?

Možda će zvučati kao kliše, ali definitvno putovanja. Gledajući kartu svijeta mi nemamo takav osjećaj, ali je Japan velika zemlja. Kada uporedite, Japan je dužina leta od Španije do Švedske, tako da je veliki broj mjesta koje treba posjetiti. Osim toga pokušavam da savladam japanski, što je samo po sebi izazov. Suprotno mojim očekivanjima, japanci vrlo rijetko govore engleski, tako da je za život ovdje potrebno učiti japanski. Osnovno sporazumijevanje se brzo usvoji, međutim učenje kandžija (simbola)  je zaista naporno.

Osim toga obilazak galerija i muzeja i vrlo često boravak u parkovima je sasvim dovoljan da ispunite svoj dan u Japanu. Parkovi su dizajnirani tako da svakog mjeseca postoji razlog za piknik i uživanje sa prijateljima. Upravo smo imali 2 nedelje cvjetanja trešnji, a to znači da je u tom period apsolutno sve bilo podređeno trešnjinom cvijetu. Od slanih jela do slatkiša.

Na koji način smatraš da možeš doprinijeti svojoj zemlji stečenim znanjem?

U ovom trenutku bih najviše volio kad bi moja zemlja znala da cijeni ne moje znanje nego znanje bilo koga od nas koji su našli put obrazovanja van okvira u kojima smo rasli. Ali valjda je potrebno vrijeme da se i to desi. Pravo novih tehnologija je već neko vrijeme izuzetno važno ali ja ne vidim da je ijedan fakultet u Crnoj Gori riješio da napravi reformu svojih jako rigidnih i starih okvira za obrazovanje pravnika i uključi ovaj kurs ali i mnoge druge. Još uvijek je način izučavanja prava kao i način provjere znanja vrlo suprotan svjetskim trendovima, pa nije ni čudo što često studenti nisu spremni da se suoče sa radnim zadacima nakon sticanja diplome. Bojim se da za koju godinu naši pravnici neće moći adekvatno da odgovore na zahtjeve evropskog i svjetskog tržišta. Od 2000-2010 najveće svjetske kompanije su bile one koje proizvode gorivo, od 2010-2020 tržištem dominiraju kompanije novih tehnologija, vještačke inteligencije i kriptovaluta. Meni se čini da se malo ko time bavi u Crnoj Gori.

Koji je tvoj sledeći korak, a kako vidiš sebe u dalekoj budućnosti?

Za sad se fokusiram na veliki zadatak pisanja i rada. Ne pravim planove za daleku budućnost ali bih volio da ostanem u akademiji. Imao sam priliku da radim kao konsultant što je vrlo lijep posao u kombinaciji sa radom na univerzitetu.

Da li nakon završenih studija planiraš povratak u Crnu Goru?

Nakon završenog doktorata ću vjerovatno odmah raditi na nekom post-doc programu. Crna Gora je uvijek opcija i uvijek prisutna ali to sve zavisi od prilika koje se otvore sa stečenim znanjima, kontaktima itd.

Koju poruku bi poslao mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Najbolja stvar koju mogu da urade za sebe je da izađu iz svoje zone udobnosti i upoznaju sebe. Iako su procedure duge i nekad naporne, da ne odustaju. Jedan od mojih omiljenih pisaca, Mark Tven je rekao “Za dvadeset godina, bićete više razočarani stvarima koje niste učinili nego stvarima koje jeste.” Ja ne bih propuštao prilike koje se otvaraju iz godine u godinu.


6 Tereza Vujosevic

 

Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju?

Trenutno sam na studijama rodne ravnopravnosti (United Nations University Gender Equality Studies and Training UNU GEST) ,programu koji Univerzitet Ujedinjenih nacija, Univerzitet Islanda i Ministarstvo vanjskih poslova Islanda organizuju u Rejkjaviku. Osnovne studije sam završila na Fakultetu političkih nauka Univerzeta Crne Gore u Podgorici kao studentkinja generacije odsjeka politikologija.  Specijalizirala sam politikologiju na istom fakultetu, a godinu kasnije i novinarstvo. Magistarske studije na odsjeku međunarodnih odnosa upisujem 2016. Tokom studija sam prepoznala značaj društvenog angažovanja i aktivno učestvovala u aktivnostima Asocijacije za demokratski prosperitet ZID, Crvenog krsta, bila članica Studentskog vijeća Fakulteta političkih nauka, AIESEC-a, MAPSS-a. Posebno važan period za mene je angažman na Studentskom radiju KRŠ gdje sam i zavoljela novinarstvo. Za uspijeh i društvene aktivnosti tokom školovanja sam nagrađivana stipendijama Opštine Bar na svakoj godini studija, dvije stipendije Ministarstva prosvjete i stipendijom Konrad Adeneuer  fondacije  za društveno i politički angažovane i nadarene studente. Radni angažman započela sam u Centru za demokratsku tranziciju kao pripravnica, zatim kao stažistkinja u Upravi za inspekcijske poslove u inspekciji rada Bar i koordinatorka omladine i projekta „Prva pomoć za djecu i mlade“ u Opštinskoj organizaciji Crvenog krsta Bar.

Zašto baš ta država i zašto baš taj studijski program?

Da budem iskrena, sve se desilo prilično slučajno i iznanada. Problematika rodne ravnopravnosti je nešto čime sam se bavila, istina indirektno, u svom dosadašnjem radu, ali nikad nisam mislila da bih joj se mogla  posvetiti i na akademskom nivou. Program na kome sam trenutno jedino postoji na Islandu, a od prošle godine i studenti Univerziteta Crne Gore imaju priliku da se prijave. Imam sreću da sam prva crnogorska studentkinja koja je dobila ovu šansu.

Da li je država opravdala tvoja očekivanja? 

U potpunosti. Uslovi za naučni rad su izuzetno povoljni, posebno u oblasti ljudskih prava i rodnih pitanja. Islanđani su izuzetno prijatni, iako prilično zatvoreni, ali koliko mogu da zaključim, kada ih jednom pridobijete imaćete prijatelje za cijeli život. Njihovu iskrenost posebno cijenim.

Koji su za tebe bili najveći izazovi tokom studiranja u inostranstvu do sada i kako si ih riješila?

Vrijeme. Naime, tokom zime mrak je skoro 18 sati dnevno što jako utiče na psiho-fizičko stanje čovjeka. Pored toga, sasvim je normalno da se u toku jednog dana promjene sva četri godišnja doba, što takođe doprinosi padu imuniteta, ali i koncentracije. Uz dobru ishranu i dodatni unos vitamina sam uspjela da se nekako izborim i sa tim.

Tvoja najveća motivacija na tom putu?

Motivaciju pronalazim u svemu, u malim stvarima, u ljudima, onima koji vjeruju u mene, ali i onima koji nemaju ni najmanju predstavu zašto sam  odlučila da se bavim ovime čime se bavim. Ono što sami odaberete da vas pokreće i  gura naprijed, zaista to i čini.

Čime se baviš kada nemaš obaveza na fakultetu, koji su tvoji hobiji i interesovanja?

Svaki slobodan momenat koristim za upoznavanje islandske kulture i direktan kontakt sa stanovnicima. Pokušavam da saznam više o njihovim običajima, vjerovanjima, ali i jeziku. Kako ne znam previše riječi, gotovo uvjek započnem razgovor o Svartfallaland-u, Crnoj Gori kako je Islanđani zovu, i iznenađena sam sa koliko interesovanja slušaju i učestvuju u razgovoru.

Na koji način smatraš da možeš doprinijeti svojoj zemlji stečenim znanjem?

UNU GEST program mi je pružio priliku da rodnu ravnopravnost gledam iz drugačije perspektive i da u svemu vidim mogućnost „orodnjavanja“. Za početak ću pokušati da dam doprinos u akademskom radu i već sada radim na tome, a ono što želim je da svoj rad posvetim praktičnoj primjeni rodnih politika za šta se nadam da ću imati prostora.

Koji je tvoj sledeći korak, a kako vidiš sebe u dalekoj budućnosti?

Ne pravim dugoročne planove, a naredne korake obično ostavljam za sebe. Iskreno se nadam da ću uspjeti da doprinesem osnaživanju djevojčica i žena u Crnoj Gori.

Da li nakon završenih studija planiraš povratak u Crnu Goru?

Da, naravno. U suprotnom sve ovo ne bi imalo smisla.

Koju poruku bi poslala mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Moj savjet je da prije svega budu dobro informisani. Postoji mnogo prilika za studiranje u inostranstvu za koje ni ne znamo jer ne znamo gdje da tražimo pravovremene informacije. Dakle, sve dolazi u obzir, od sajtova fakulteta, ministarstava, stranih ambasada, do specijalizovanih sajtova za stipendije. Ne poticjenjujte ni kvalitet fakulteta u Crnoj Gori jer tako šaljete poruku da ni vi nijeste dovoljno vrijedni što je daleko od istine. Ako nijeste sigurni šta želite, ne brinite. Postavite sebi mali cilj, a nijedan cilj nije mali, i ostvarite ga. Studirati bilo gdje, pa i u inostranstvu nije lako, ali ako sebi dozvolite da nikada ne napustite zonu komfora, nikada nećete napredovati i biti zadovoljni.

5 Naim Djokaj

 

Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju
- Pohađao sam Gimnaziju “25. Maj” u Tuzima. Nakon završetka iste prijavio sam se  za stipendiju koju dodjeljuje Vlada Republike Turske, koju sam kasnije i dobio . Trenutno sam u Istanbulu i studiram bankarstvo na  Univerzitetu  Marmara.

Zašto baš Turska I zašto baš taj fakultet?
Posljednjih godina Turska je napredovala u mnogo različitih oblasti, a pogotovo na ekonomskom planu. A zašto bankarstvo? Bankarstvo je jedna sfera ekonomskih nauka koja potiče još iz davnina. Samo bankarstvo iz godine u godinu napreduje i mijenja se, time pokazuje da će uvijek donositi novitete. I na kraju krajeva, svima danas trebaju dobri bankari

U Crnoj Gori ne postoji fakultet koji je usko specijalizovan za studije bankarstva, što je i bio  glavni razlog da studije otpočnem na nekom od inostranih univerziteta. Kod nas se studenti mogu specijalizovati za bankarstvo na četvrtoj godini studija ekonomije, dok ovdje sve četiri godine izučavam isti smjer i po završetku studija dobijam zvanje diplomiranog bankara,a ne diplomiranog ekonomiste.

Da li je Turska opravdala tvoja očekivanja?

Ovdje živim već 4 godine. Naravno da je u početku  bilo poteškoća pri prilagođavanju, prihvatanju činjenice da počinjem samostalan život sa nepunih osamnaest godina. Informacija da grad ima 20 miliona stanovnika ,zna da  preplaši , ali sada, nakon 4 provedene godine ovdje mogu reći da ljepota Istanbula sve prepreke, i poteškoće baca u drugi plan.
Sa druge strane, sam fakultet je u mnogome opravdao moja očekivanja jer se  potencira praktična nastava, što je veoma bitno za moj smjer studija.

Koji su za tebe bili najveći izazovi tokom studiranja do sada I kako si ih riješio?
Glavni i najveći izazov za mene  bio je odlazak od kuće i odvajanje od porodice, društva i svih meni dragih osoba.
Po dolasku u Tursku, najveća poteškoća bila mi je  gustina saobraćaja i činjenica da transport od tačke A do tačke B u istom gradu može da traje i do 2 sata. (Sa tim se ni dan danas nisam pomirio
)
Birokratija i sređivanje dokumenata, kao što su boravišna dozvola, , zdravstveno osiguranje itd. ,predstavljali su mi ogroman problem. Tada, kada sam stigao u Tursku nisam znao ni riječ njihovog jezika a turci nažalost skoro da i ne govore engleski jezik.
Jedan od velikih izazova za mene u tom periodu  bila je i sama   činjenica da ću studirati na meni potpuno nepoznatom jeziku .


Tvoja najveća motivacija na tom putu:
Samo razmišljanje o  budućnosti  bude mi najveća motivacija za rad i uspjeh.
 Naravno, ništa od ovoga ne bi bilo moguće da nisam imao konstantnu podršku porodice i  najbližih. 

Čime se baviš kada nemaš obaveza na fakultetu, koji su tvoji hobiji I interesovanja?
Na fakultetu postoji mnogo vannastavnih aktivnosti. Ja sam uvijek volio da se bavim sportom pa sam tu tradiciju nastavio i u Istanbulu. Dio sam fudbalskog i košarkaškog tima Univerziteta Marmara sa kojima  jednom u dva mjeseca, idem na turnire po različitim evropskim gradovima.

Pored toga, uvijek volim da istražujem nove djelove grada. Kao što sam već rekao, Istanbul je grad od 20 miliona stanovnika i fascinantna je činjenica da sam nakon 4 godine provedene ovdje , vidio samo jedan njegov dio.

Na koji način smatraš da možeš doprinijeti svojoj zemlji stečenim znanjem?
Smatram da će mi znanje stečeno u Turskoj  pomoći da dođem do željene pozicije u životu i da će biti presudni faktor poslodavcima u našoj zemlji. Vjerujem da ću , gdje god se budem zaposlio, biti od velikog značaja za određenu firmu.
Takođe, osim znanja stečenog na fakultetu, nastojacu da sa omladinom podijelim  I sva iskustva koja zivot u stranoj drzavi nosi sa sobom.

Koji je tvoj sljedeći korak? Kako vidiš sebe u dalekoj budućnosti?
Sljedeci korak su mi svakako master studije. Smatram da u 21. vijeku perspektivna mlada osoba sa bachelor diplomom nema puno mogućnosti. Upravo zbog toga želim da se dodatno edukujem I proširim svoje znanje .
Sebe vidim u Crnoj Gori jer smatram da su našoj zemlji potrebni obrazovani mladi ljudi.

Da li nakon završenih studija planiraš povratak u Crnu Goru?
Nosilac sam stipendije koja studenta obavezuje na povratak u matičnu zemlju , u trajanju od minimum godinu dana ,kako bi  prenio stečeno  znanje i doprinio zajednici.
Za mene će to biti odlična prilika da pokažem šta sam naučio u Turskoj i da razmislim o svojim sljedećim koracima.

Koju poruku bi poslao mladima koji su još u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Svakako  podržavam sve mlade ljude koji se odluče na taj korak ,
ali im takođe savjetujem da se po završetku studija vrate kući, u Crnu Goru, i da budu promjena koju svi želimo  da vidimo.
Naravno ,tu je i OCSI ,organizacija koja moze studentima dati odgovore na razna pitanja , i olakšati im poteškoće sa kojima sam se ja onomad susretao.

4 Dragana Otasevic

 

Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju?

Osnovne i specijalističke studije sam završila u Crnoj Gori na Fakultetu za Poslovni Menadžment gdje sam specijalizirala temu otkrivanja carinskih delikata u robnom prometu u sklopu predmeta Carinski postupak. Oduvijek me je interesovala tema države, njenih granica i njene uloge van istih, uključujući promet robe i putnika unutar i izvan nje. Nakon završenog pripravničkog staža u Podgorici i početaka koje se tiču istraživanja crnogorskih migracionih tokova ka zemljama Latinske Amerike, odlučila sam da posjetim Argentinu gdje sam u sklopu direktnog jednomjesečnog istraživanja na terenu uspjela da se upoznam sa crnogorskim iseljeništvom u ovoj državi. Nakon povratka u Crnu Goru sam odlučila da svoje istraživanje nastavim na nekoj od akademskih institucija u Argentini. Da bih ostvarila tu želju morala sam doći u Argentinu. Tako sam 2015. godine aplicirala kod Ministarstva Prosvjete Crne Gore a za Nacionalnu Stipendiju za Izvrsnost, za mlade istraživače i inovatore, koju sam kasnije dobila. Stipendiju sam dobila za studije Međunarodnih Odnosa, na programu Međunarodne politike i ekonomije na prestižnom argentinskom Univerzitetu San Andres (Universidad de San Andrés). Tokom studija sam radila na projektu mog finalnog rada koji se tiče teme migracija i identiteta, primijenjene na slučaj Crnogoraca u Argentini, Urugvaju i Peruu. Sada već radim na završnom radu i očekujem da ću isti odbraniti sredinom 2018. godine. Tokom studija na San Andresu, upisala sam i magistarske studije na Nacionalnom Univerzitetu Tres Febrero (Universidad Nacional de Tres Febrero) tj. na Institutu za politiku migracija i azila, koji pripada pomenutom univerzitetu, takođe u Buenos Ajresu. Za ovaj magistarski program koji se naziva Politika i Upravljanje Međunarodnim Migracijama sam dobila polustipendiju Međunarodne Organizacije za Migracije iz Buenos Ajresa. Ovaj magistarski program se može upisati svake druge godine i na istom primaju samo dvadeset studenata.

Zašto baš Argentina i zašto baš taj fakultet?

Oduvijek sam sanjala o međunarodnim studijama. Oduvijek me je privlačila tema međunarodnih odnosa, politike, ekonomije, generalno kako svijet funkcioniše i kako može funkcionisati, koju ulogu Crna Gora ima u istom i kakvu može imati. San Andres je jedan od najprestižnijih Univerziteta u zemlji i Univerzitet koji nudi visoko kvalitetno obrazovanje u svakom smislu. Ono što me je najviše privuklo da studiram na ovom programu jesu jako bogate refrence profesora. Većina profesora su svoje studije završili na poznatim Univerzitetima poput Harvarda, Stanforda, Princetona i sličnim Univerzitetima i uglavnom su svi eksperti za razna pitanja argentinske vanjske politike u raznim sektorima Ministarstva Vanjskih Poslova Argentine. Što se tiče drugog Univerziteta, odabrala sam ga zbog programa koji je izuzetno rijedak u svijetu, program koji se uglavnom, u veoma malom broju izučava u zemljama visoke imigracije što nije slučaj i sa Crnom Gorom. Na institutu se bavimo studijama Politike Međunarodnih Migracija i Azila, počev od istorijskog aspekta fenomena migracija do najnovijih usvojenih migratornih politika u svijetu. Takođe, s obzirom da je program jako specifičan, na istom uz pomoć raznih latinoameričkih eksperata za migracije i azil, naših profesora, kreiramo moguće migratorne zakone i politike, što nam pomaže da nakon završenih studija bolje shvatimo izazove koji se javljaju u ovoj profesiji. Takođe, da bi magistrirali na ovom programu, moramo ispuniti fond od 180 sati a koji se tiče posjete raznim međunarodnim konferencijama o migracijama i azilu koje se organizuju u Buenos Ajresu.Argentina, zato što sam još od djetinjstva sanjala da istu posjetim. Za Argentinu me veže i život mojih predaka u istoj, kao i tema koju istražujem.

Da li je Argentina opravdala tvoja očekivanja? 

Jeste. U velikoj mjeri. U Argentini se osjećam kao kod kuće. Argentina je za strance otvorena zemlja i isti u njoj mogu uživati razna prava i beneficije. Argentina čini da se svaki stranac osjeća kao kod kuće. U istoj se izuzetno poštuju ljudska prava, i stepen diskriminacije u bilo kom pogledu je izuzetno nizak. Strogo poštovanje ljudskih prava je jedan od glavnih ciljeva moderne argentinske politike. Posebno u oblasti migracija, izuzetno se poštuju prava stranaca i oštro osuđuje svaki, pa i najmanji vid diskriminacije istih.Argentina mi je pružila puno. Jedan primjer sjajnog odnosa prema migrantima i crnogorskoj zajednici u zemlji koji želim navesti je definitivno moje učestvovanje u defileu inostranih zajednica u Buenos Ajresu 2016. godine. Naime, Nacionalna Direkcija za Migracije je upravo meni ukazala čast da nosim argentinsku zastavu na čelu kolone predstavnika inostranih zajednica kojih je bilo preko pedeset, na proslavi dana imigranata. Argentina je imigrantska,multikulturalna zemlja u kojoj se vrlo često slave dani imigranata. Vrlo često učestvujem u aktivnostima crnogorske zajednice na pomenutim događajima i trudim se da promovišem Crnu Goru kad god mi se pruži prilika za to. Ovdje su stranci više nego dobrodošli, i svaki migrant za njih predstavlja novu priliku koja će im pomoći da obogate već raznoliku argentinsku kulturu.

Koji su za tebe bili najveći izazovi tokom studiranja u inostranstvu do sada i kako si ih riješila?

Novi način života i kultura koja se u velikoj mjeri razlikuje od crnogorske su bili definitivno najveći izazov. Neko sam ko izuzetno poštuje i voli raznolikost u kulturama te sam se vrlo brzo i sa puno ljubavi adaptirala u velikoj mjeri na argentinski način života. Naravno, i danas postoje neke situacije na koje i dalje pokušavam da se adaptiram, ali sve je to proces kroz koji svaki migrant prolazi i koji ponekad traje nekoliko godina. Da prevaziđem gore pomenute izazove puno mi je pomoglo i pohađanje šestomjesečnog kursa španskog jezika i argentinske kulture na Univerzitetu.

Tvoja najveća motivacija na tom putu?

Svjesnost da usvajam i da ću usvojiti znanje koje će mi u velikoj mjeri pomoći da u Crnoj Gori promovišem naučno istraživački rad koji se tiče teme međunarodnih migracija iz raznih perspektiva. Crna Gora je zemlja emigracije, i izuzetno je važno stvoriti uslove za proučavanje ove teme. Takođe, svjesnost da se bavim temom koju volim, te mi ta činjenica u velikoj mjeri olakšava motivisanje.

Čime se baviš kada nemaš obaveza na fakultetu, koji su tvoji hobiji i interesovanja?

Generalno, nemam puno slobodnog vremena, jer pored studija radim u Centru za istraživanje latinoameričkih migracija gdje takođe izučavam temu crnogorske imigracije u Argentini. A kad je u pitanju slobodno vrijeme, uvijek radim nešto što je vezano za moje studije. Prosto, kada volite ono čime se bavite, za vas ne postoji slobodno vrijeme. Bolje reći, moj rad je moje slobodno vrijeme jer uživam u tome. Svakako, slobodno vrijeme takođe koristim za čitanje literture koja se bavi istorijom Crne Gore, istorijom međunarodnih odnosa, latinoameričkom politikom.Takođe, često slušam duhovnu muziku iz srednjeg vijeka, proučavam razne religije, čitam knjige koje se bave pozitivnom psihologijom i emocionalnom inteligencijom. Drugari, uglavnom studenti iz različitih latinoameričkih država često vikendom spreme i asado-argentinski roštilj, te se na taj način vrlo često družimo kao i u sklopu raznih sportskih aktivnosti na Univerzitetu, (streljaštvo,trčanje,plivanje).

 Na koji način smatraš da možeš doprinijeti svojoj zemlji stečenim znanjem?

Migracije nijesu samo migriranje iz jednog mjesta u drugo, već jedan izuzetno složen i zanimljiv fenomen za istraživanje. Istraživanje ove teme je specijalno posljednjih dvadeset godina doživjelo pravu ekspanziju, te se ista počela istraživati iz različitih perspektiva-geografske , političke, ekonomske, psihološke, demografske, antropološke,medicinske.

Geografija se uglavnom bavi prostornim varijacijama migracija, tj. migracionim procesima. Numerički orijentisana društvena geografija pokušava utvrditi osnovne razloge migracije ili zadržavanja populacije.


Demografska migracija se smatra jednim od najvažnijih komponenti pokreta stanovništva i pokazuje ga kao "mehanički pokret" (plodnost i smrtnost, kao i "organski pokret").

Ekonomija se suočava s migracijama jer svaki migratorni proces ima posljedice na opšte ekonomske trendove: trendovi i mogućnosti migracije utiču na probleme tržišta rada. Zapošljavanje i nezaposlenost uzrokuju iseljavanje ili useljavanje, a iseljavanje i useljavanje vraćaju se na tržište rada; ekonomija takođe istražuje uticaj migracije na potrošačku tražnju i inflaciju,kao i uticaj doznaka u zemljama porijekla.


Antropologija se uglavnom bavi temom etničkog sastava stanovništva migranata u poređenju s "domaćom" populacijom, kao i u posljedicama migracija na kulturu.


Sociologija je zainteresovana za društvene odnose koji generišu migraciju, uticaj migracija na društvene odnose, uloga migranata u stvaranju novih društvenih zajednica na području između "nacionalnih" preduzeća, stvaranje migrantskih institucija u zemljama prijema, kao i proces društvene integracije migrantskih zajednica i pitanja tokom socijalne integracije u uslovima visokih stopa useljavanja.


Istorija je usmjerena na proučavanje, uglavnom masovnih migracija, posebno kada je ista posljedica važnih političkih i društvenih promjena unutar određene istorijske faze.

Političke nauke istražuju savremene političke procese koji stvaraju migraciju, uglavnom prisilnu migraciju, kao i ulogu država u generaciji, kontroli i sprječavanju migracija. Posebnu pažnju posvećuje i pitanjima političke pripadnosti, građanstva, državljanstva migranata i uticaja naturalizacije na razumijevanje političke zajednice u pojedinim zemljama.

Medicina je zainteresovana za migraciju u epidemiološkom smislu, uglavnom kako bi saznala kako se šire određene infekcije;

Smatram da proučavanjem fenomena migracija iz pomenutih perspektiva mogu uticati da se ova tema bolje razumije i promoviše u Crnoj Gori, kako u teorijskom tako i u praktičnom dijelu.

Takođe, mislim da mogu doprinijeti boljem razumijevanju teme crnogorske emigracije u Latinskoj Americi kao i identitetskih pitanja koja se tiču potomaka iseljenika na ovom kontinentu. Smatram da mogu doprinijeti da se održavaju kvalitetni odnosi između Crne Gore i njenog iseljeništva i da se usvoje razni zakoni i politike koje mogu dovesti do unapređenja ovih odnosa.

Koji je tvoj sledeći korak, a kako vidiš sebe u dalekoj budućnosti?

Moj sljedeći korak je odbrana magistarskog rada na prvom i priprema istog na drugom Univerzitetu. Ne planiram previše budućnost, trudim se da živim u sadašnjosti. Ali, ako baš moram da odgovorim, onda bih navela da sebe vidim prisutnu i u Crnoj Gori i u Latinskoj Americi.

Da li nakon završenih studija planiraš povratak u Crnu Goru?

S obzirom da sam dobitnica nacionalne stipendije koja nakon završenih studija zahtijeva povratak u Crnu Goru, obavezna sam da se vratim. Sa druge strane, ugovor o stipendiji dozvoljava ostanak, samo u slučaju ukoliko studenti žele nastaviti svoje školovanje na višem nivou, što bi u mom slučaju bile doktorske studije. U ovom trenutku ne bih mogla odgovoriti da li će to biti razlog mog ostanka u ovoj ili nekoj drugoj latinoameričkoj zemlji.

Koju poruku bi poslala mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Prvo, da pokušaju da otkriju profesiju kojom bi se voljeli baviti, i da rade na razvijanju talenata ka istoj. Drugo, da vjeruju da je moguće raditi posao koji voliš. Treće, da se fokusiraju na svoje prednosti (pa makar bile i najmanje) a ne na nedostatke. Četvrto, da uživaju na odabranom putu i pored raznih ograničenja, jer ograničenja su dio svakog puta ka cilju.Peto, da preuzmu u potpunosti odgovornost za sve pozitivne i negativne situacije koje će ih pratiti na putu, a nikako da iste pripisuju eksternim faktorima, jer, mi smo glavni krivci za sve naše uspjehe i neuspjehe. Šesto, da nauče da kažu NE kada osjećaju NE i da kažu DA kada osjećaju DA. Poručujem im da žive ljubav, iskrenost ka sebi i drugima, i da njeguju viteške karekateristike kod sebe-da budu primjer   zajednici u kojoj žive a i šire.

Što se tiče procesa odlučivanja o školovanju u inostranstvu predlažem im da istražuju i budu uvijek u toku sa ponudom stipendija na raznim univerzitetima u svijetu. Dovoljno je za početak posjetiti sajt Ministarstva Prosvjete Crne Gore na kojem mogu pronaći veliki broj stipendija za crnogorske studente u raznim državama svijeta. Da nakon odabira države i Univerziteta na kojem će studirati usavrše jezik koji se govori u datoj državi i da u komunikaciji sa predstavnicima OMSE pokušaju obezbijediti sve ostale informacije potrebne za njihov odlazak i boravak u izabranoj zemlji.

3 ARMIN ALIBASIC

 

Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju?

Nakon zavrsetka magistarskih studija u Crnoj Gori odlucio sam se za upis doktorskih studija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Trenutno sam na trecoj godini i ostala mi je samo jos odbrana doktorske teze.

Zašto baš ta država i taj studijski program?

UAE su preko naseg Ministarstva za Edukaciju ponudili stipendije tako da je to bilo presudno za moj odlazak u Emirate. Studijski program je kombinacija Mendzmenta Informacionih Sistema i Kompjuterskih nauka ,tako da je to idealna kombinacija za danasnje poslove. Takodje, Masdar Institut ima saradnju sa americkim Massachusetts Institute Technology (MIT) Univerzitetom koji je broj jedan u svijetu kada su u pitanju kompjuterske nauke.

Da li je država opravdala tvoja očekivanja? Da li se način života tamo u mnogome razlikuje od života u Crnoj Gori?

Da - sto se tice finansijske strane, ali ocekivao sam vise u pogledu brige studenata nakon zavrsetka studija (u smislu pronalazenja posla). Da, nacin zivota se u mnogome razlikuje od onoga u Cg. Emirati su izuzetno napredna drzava koja iskoristava potencijale tehnologije pa se tako veci dio birokratije zavrsava online.
Takodje, Emirati su Islamska zemlja pa se treba naviknuti na posebne uslove npr u toku mjeseca Ramazana kao i ostalih islamskih pravila, ali sa obzirom da sam ja musliman, to mi nije tesko palo, cak naprotiv.

Koji su za tebe bili najveći izazovi tokom studiranja u inostranstvu do sada i kako si ih riješio?

Prilagodjavanje novoj sredini, novim kulturama, multietnicnosti ove drzave. Kako vrijeme prolazi, covjek se adaptira i nauci da zivi sa drugima i drugacijima od sebe.

Tvoja najveća motivacija  na tom putu?

Na prvom mestu tu je moja porodica, a zatim zelja za znanjem, ucenjem stari  koje ce biti od koristi meni, ali isto tako i drustvu oko mene.

Šta voliš da radiš u slobodno vrijeme, čime ispunjavaš svoje dane?

Slobodnog vremena nemam mnogo, a to sto imam uglavnom koristim za ucenje Arapskog jezika. Pored toga smatram da je fizicka aktivnost jako bitna, pa  ,kad mi obaveze to dopuste, idem u teretanu, vozim bicikl i slicno.
Takodje, naveo bih snimanje i editovanje video zapisa kao jedan od svojih hobija  , pa ukoliko neko zeli ,moze se pretplatiti na “Unboxing Sve”  You Tube  kanal.

Na koji način smatraš da možeš doprinijeti svojoj zemlji stečenim znanjem?

Moje trenutno usmjerenje je ka tome da radim prikupljanje i analizu velike kolicine podataka. Na engleskom se to zanimanje zove “Data Science” ili “Big Data” kao i mnogi drugi nazivi – ali zajednicko im je da svi iz velike kolicine podataka (koju inace ljudi ne bi mogli obraditi) koristeci razno-razne algoritme izvlace korisne podatke ili cak predikcije, na osnovu kojih donosioci odluka mogu napraviti prave poteze. Smatram da je ovo znanje od izuzetne koristi za nasu zemlju jer se moze primijeniti u bilo kojoj oblasti koja radi sa ogromnom kolicinom podataka.

Koji je tvoj sledeći korak, I gdje vidiš sebe u dalekoj budućnosti?

Nakon zavrsetka doktorskih studija moj plan je da se zaposlim, ili u industriji ili kao akademik. U dalekoj buducnosti sebe vidim u sopstveno-obezbijedjenoj penziji

Da li nakon završenih studija planiraš povratak u Crnu Goru?

Plan mi je da pokusam da se zaposlim u Emiratima makar na par godina gdje bih mogao da  svoje znanje dopunim  znanjem  iz Industrije, da steknem iskustvo radeci za neku firmu koja je visoko kotirana u svijetu .  Nakon takve expertize volio bih da se vratim u Crnu Goru i pomognem da budemo svjetski konkureti ,makar iz ove oblasti kojom se ja 

Koju poruku bi poslao mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Savjetovao bih svakome ko ima priliku da studira u inostranstvu ,da podje tim putem. Neki od razloga su sljedeci: dok ste mladi lako cete se adaptirati na bilo kakve uslove, to ce vam biti jedno veliko zivotno iskustvo, naucicete da razmisljate drugacije, upoznacete nove prijatelje, itd. Za kraj, nikad ne zaboravite svoju maticnu Crnu Goru i uvijek kao finalni cilj imajte da se jednog dana vratite i pomognete razvoju nase zemlje.

  1. Feed
  2. Video
  3. Audio
Southampton postgraduates seize victory in a challenging Association of Project Management contest Southapmton Business School (27/03/17) 
 
Marija Đurđevac studira u Izmiru: Preko kursa turskog jezika do stipendije MNE Magazin (21/03/17) 
 
Dena Dervanović - Lund, grad koji motiviše!  swedenabroad portal Ambasade Švedske, Beograd (03/03/17)
 
Kaj bo z zapuščenimi zapori v Mariboru? (Šta će biti sa zapuštenim zatvorima u Mariboru?) maribor24.si (03/03/17)
 
Povratak tradiciji je neminovan AntenaM (27/02/17)
 
Crnogorski studenti u inostranstvu neiskorišćeni potencijal AntenaM (20/02/17)
 
Istraživač - Nacionalne stipendije za izvrsnost. RTCG (29.12.2016)
 
Podgoričanin Balša Lubarda u Velsu: Istražuje povezanost nacionalizma sa ekološkom bezbjednošću MNE Magazin (27/10/16)
 
Izlaganje Filipa Radenovića: CNN Image Retrieval Learns from BoW: Unsupervised Fine-Tuning with Hard Examples (24/10/16) 
Link do članka
 
Crnogorski studenti u inostranstvu: Ne robujemo rokovima kao stranci, a opet postižemo sve Antena M (16/10/16)
 
Odliv mozgova: Odlaze li nam najbolji? Antena M (22/8/16)
 

„Ambasadori” - na stipendijama Portal Analitika
Link do članka

Organizovan prvi „Ambasade Crne Gore-Otvorena kuća" događaj Ministarstvo Vanjskih poslova
Link do članka

Diplomatsko-konzularna predstavništva „otvaraju vrata“ za studente Portal Analitika
Link do članka

Dan otvorenih vrata za studente u 11 crnogorskih ambasada “ za studente Portal Analitika
Link do članka

Prvi Montenegro Embassies - Open House događaj Portal Vijesti
Link do članka

Studenti se upoznaju sa ambasadama Portal CDM
Link do članka

5 do 5, OMSA, 24.12.2012, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 16.10.2013, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 25.09.2013, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 13.07.2013, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 25.05.2013, Atlas TV

07
JUN
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Ana Music 
Link do audio snimka
25
MAJ
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Milena Stankovic 
Link do audio snimka
17
MAJ
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Bozidar Bukilic 
Link do audio snimka
29
MAR
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Luka Vukadinović 
Link do audio snimka
24
MAR
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Sanja Šćepanović 
Link do audio snimka
01
MAR
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Jelena Pečurica
Link do audio snimka
15
FEB
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Aleksandar Jaćimović
Link do audio snimka
08
FEB
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Marija Raspopović
Link do audio snimka