Utorak za nas / Vladan Keković, Crna Gora

Utorak za nas / Vladan Keković, Crna Gora

    Opiši tok dosadašnjeg školovanja. Moje dosadašnje školovanje se sastoji iz upisivanja Stomatološkog fakulteta u Nišu nakon završene voljene Podgoričke gimnazije. Moj prvi akademski put u inostranstvo je bio radi izlaganja na Kongresu mladih naučnika u Portugalu, gdje sam predstavio naš rad i Niški Univerzitet. Već pri prvom...

Utorak za nas / Sara Vujadinović, Portugal

Utorak za nas / Sara Vujadinović, Portugal

  Opiši tok dosadašnjeg školovanja. Završila sam osnovne studije ekonomije u Crnoj Gori. Pohađajući različite kurseve literature, pozorišta i plesa, shvatila sam da bih u nastavku školovanja željela da se preorijentišem i stoga sam završila master engleske i američke književnosti, a sada privodim kraju još jedan master program, i...

Utorak za nas / Ilija Radoman, Češka

Utorak za nas / Ilija Radoman, Češka

  Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju? Nakon završetka srednje škole - Gimnazije „Slobodan Škerović“, odlučio sam se za oblast koja me je oduvijek interesovala – diplomatiju. Osnovne studije sam završio na Fakultetu političkih nauka (smjer Međunarodni odnosi). Nakon FPN-a, nastavio sam magistarske studije na Centralnoevropskom univerzitetu (CEU)...

Utorak za nas / Boris Lipovina, Mađarska

Utorak za nas / Boris Lipovina, Mađarska

  Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju? Nakon završetka srednje škole - Gimnazije „Slobodan Škerović“, odlučio sam se za oblast koja me je oduvijek interesovala – diplomatiju. Osnovne studije sam završio na Fakultetu političkih nauka (smjer Međunarodni odnosi). Nakon FPN-a, nastavio sam magistarske studije na Centralnoevropskom univerzitetu (CEU)...

Utorak za nas / Anja Đurić, Poljska

Utorak za nas / Anja Đurić, Poljska

  Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju? Srednju školu sam završila u podgoričkoj gimnaziji „Slobodan Škerović“. Nakon toga sam upisala studije psihologije u Nikšiću, a trenutno studiram kliničku neuropsihologiju i kliničku psihoterapiju na Univerzitetu u Varšavi. Zašto baš Poljska i zašto baš taj fakultet? Oduvijek sam znala da...

 

Vladan Kekovic

 

Opiši tok dosadašnjeg školovanja.

Moje dosadašnje školovanje se sastoji iz upisivanja Stomatološkog fakulteta u Nišu nakon završene voljene Podgoričke gimnazije. Moj prvi akademski put u inostranstvo je bio radi izlaganja na Kongresu mladih naučnika u Portugalu, gdje sam predstavio naš rad i Niški Univerzitet. Već pri prvom stručnom internacionalnom iskustvu sam uvidio značaj kontinuirane edukacije i saradnje sa kolegama u inostranstvu, pa ubrzo nakon sam otišao steći nova teorijska i klinička iskustva na Stomatološkom fakultetu Univerziteta u Zagrebu, gdje sam proveo semestar četvrte godine studija. Zahvaljujući internacionalnim stupendijama, kao i u slučaju odlaska u Zagreb, imao sam priliku provesti petu godinu studija u Torinu i prvu godinu doktorskih studija u Milanu. Kasnije sam takođe imao zadovoljstvo proći tri mjeseca intenzivne kliničke prakse u Beču, na jednoj od najprestižnijih ustanova u Evropi i svijetu, kao i ostati saradnik na Univerzitetima Milana i Beča.

Koliko je na tebe uticalo studiranje u inostranstvu?

Studije u inostranstvu su mi pokazale da su granice uglavnom jako daleko, i to oslobađanje kreativnosti i intelektualni input, koji se svakoj mladoj osobi ne smije ograničavati ni pod kojim uslovima smatram jednim od ključnih elemenata za napredovanje pojedinaca a samim tim i društva. Dakle uticalo je pozitivno i imalo je, i ima, veoma bitnu ulogu u mojoj karijeri.

Tvoja najveća motivacija na tom putu?

Mogao bih izdvojiti postizanje visokog kvaliteta, pored mnogih pokretača, jer je za veliki rad potrebna i velika motivacija. Veliko je zadovoljstvo biti u mogućnosti pružiti našim pacijentima nešto što je u koraku sa svjetskim standardima zdravstva.

Da li si nekad pomislio da odustaneš?

Odgovor je ukratko ,,ne'', ali on je najvjerovatnije opravdan mojim tipom ličnosti. Poznajem više kolega koje su se kolebale na svom profesionalnom putu, čak i odustajali pa se vraćali, pa su ipak postali sjajni stručnjaci, a neki od njih su i moji profesori i mentori.

Da li ti se tokom boravka u inostranstvu dešava nešto nesvakidašnje, što bi želio da podijeliš sa nama?

Zanimljiva situacija se desila kada naš kolega, bivši košarkaš, nije odmah prihvatio sugestiju profesora da se ne savija pretjerano dok radi, sa opravdanjem da je profesoru lakše jer nije visok dva metra. Nakon toga je profesor preuzeo rad sa pacijentom, ali popevši se na svoju stolicu, i besprekorno završio rad sa visine od preko dva metra. Mislim da naša grupa nikada neće zaboraviti to predavanje o ergonomiji.

Zbog čega si odlučio da ostaneš u inostranstvu / da se vratiš u Crnu Goru?

Zbog oblasti hirurgije, implantologije i regeneracije kosti koje me zanimaju odlučio sam da nastavim svoj rad i saradnje u Beogradu, Beču i Milanu, ali, radi više razloga i lične želje sam zadržao rad i sa Crnom Gorom, tako da više puta mjesečno dolazim kako bih radio u svojoj privatnoj ordinaciji u Podgorici.

Šta danas rade ljudi koji su te originalno inspirisali da pratiš svoje ambicije, i da radiš na dostizanju profesionalnog nivoa na kome si trenutno?

Originalnu inspiraciju da pratim svoja interesovanja i ambicije, kao i težnju ka profesionalnom ostvarenju dobio sam od roditelja. A ljudi iz struke na koje se ugledam su dosledni usavršavanju, istraživanju i radu, tako da su prisutni na naučnoj sceni naše struke i dalje.

Da si danas maturirao u Crnoj Gori, koji bi bio tvoj idući korak?

Smatram da sam imao sreće, jer sam upisao što sam želio, po osjećaju, i ispostavilo se da nisam pogriješio. Dakle, moji koraci bi svakako ostali isti. Preporučujem mladim ljudima pred kojima stoji odluka za koju se struku opredijeliti, da upotrijebe maštu i oslone se jednim dijelom na osjećaj. Želja za ostvarenjem snova će ih gurati kroz teške trenutke na putu ka profesionalnom ostvarenju.

Dopuni poznati arhetip odlikom za individualnu valorizaciju unutar i izvan crnogorskog modernog društva : “Čojstvo, junaštvo i...”

Čojstvo, junaštvo i ostale vrijednosti kojima se moramo vratiti.

Koju poruku bi poslao mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Poruka bi glasila da je osim dobre volje neophodno da rad ne izostane. Sa tim osnovnim elementima znanje se može sticati i kući i u inostranstvu, ali inostranstvo donosi drugu vrstu dinamike koja je vrlo korisna i ukoliko postoji mogućnost odlaska u inostranstvo, ohrabrio bih mlade ljude da naprave taj korak.

 

sara vujadinovic

 

Opiši tok dosadašnjeg školovanja.

Završila sam osnovne studije ekonomije u Crnoj Gori. Pohađajući različite kurseve literature, pozorišta i plesa, shvatila sam da bih u nastavku školovanja željela da se preorijentišem i stoga sam završila master engleske i američke književnosti, a sada privodim kraju još jedan master program, i to- scenskih umjenosti.

Koliko je na tebe uticalo studiranje u inostranstvu?

Studiranje u inostranstvu mi je pružilo priliku da istražim sve oblasti za koje sam bila zainteresovana i kojima u životu želim da se bavim. Iako sam nakon završenih osnovnih studija stekla zvanje ekonomiste, to me nije spriječilo da pođem u malo drugačijem smjeru, baš naprotiv - odluka da školovanje nastavim van granica moje države mi je otvorila “vrata promjena”.

Tvoja najveća motivacija na tom putu?

Moja najveća motivacija je upravo prethodno pomenuta prilika - obrazovanje u oblastima koje me zanimaju, u jednom sistemu po mnogo čemu drugačijem od onoga u Crnoj Gori.

Da li si nekad pomislila da odustaneš?

Kontinuitet moga obrazovanja je specifičan i to jeste izazivalo upitnost boravka u inostranstvu. Ali, nakon svega kroz šta sam prošla nikako neću propustiti priliku da završim studije u Lisabonu, koji zaista nudi dijapazon mogućnosti.

Zbog čega si odlučila da ostaneš u inostranstvu / da se vratiš u Crnu Goru?

Još uvijek sam u procesu odlučivanja.

Koju poruku bi poslala mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Svim studentima koji imaju želju i mogućnost da se otisnu van granica Crne Gore, savjetovala bih da pođu tim putem, jer će pored znanja i iskustva steći prijatelje, upoznati novu kulturu i otvoriti vidike za neke buduće odluke.
A studentima koji to već jesu uradili, savjetujem da cijene svaki momenat proveden u tom drugačijem sistemu, među tim novim ljudima, u toj stranoj državi koja im je sada dom...

34473089 1521371524635066 4939012567046553600 o

 

Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju?

Nakon završetka srednje škole - Gimnazije „Slobodan Škerović“, odlučio sam se za oblast koja me je oduvijek interesovala – diplomatiju. Osnovne studije sam završio na Fakultetu političkih nauka (smjer Međunarodni odnosi). Nakon FPN-a, nastavio sam magistarske studije na Centralnoevropskom univerzitetu (CEU) u Budimpešti, odsjek Political Science.

Zašto baš Mađarska i zašto baš taj studijski program?

Bilo je to jednog lijepog proljeća 2015. godine. Kao i inače, nedjelja je ispita, studenti koriste vrijeme da obnove gradivo, pa su i predavanja slabije posjećena. Na predavanju iz predmeta “Savremeni politički sistemi II” bio sam tog dana jedini prisutan. Profesorica Olivera Komar, kojoj dugujem veliku zahvalnost za moj odlazak na CEU, tom prilikom je, pripremajući prezentaciju o političkom sistemu Nigerije, upitala kakvi su moji planovi za budućnost. Kroz razgovor smo pomenuli i CEU, te su tako i od tog trenutka počele moje intezivne pripreme za ovaj prestižni univerzitet.
Iako sam završio smjer Međunarodni odnosi, moram priznati da su Političke nauke pravo osvježenje. Nova znanja, pogotovo ona praktična (kvantitativne i kvalitativne metode), predstavljaju odličan temelj za dalje usavršavanje, rad na sebi i uspon u karijeri. Osim učenja, naravno, posebno bih istakao i nezaboravno druženje sa profesorima kao i koleginicama i kolegama sa smjera.

Da li je Mađarska opravdala tvoja očekivanja? Da li se način života tamo u mnogome razlikuje od života u Crnoj Gori?

Mađarska je prelijepa zemlja i posebno mi je drago što imam priliku da tamo studiram. Čini mi se da svakog dana otkrijem po jedan novi razlog da Mađarsku nazovem “moj drugi dom”. Nisam ni sanjao da ću nekada živjeti u Ferencvarošu, a sada je to moj komšiluk.
Što se tiče načina života, rekao bih da, na prvi pogled, ne postoje velike razlike. Ipak, kada duže ostanete, onda vam svakako budu interesantni neki detalji koji se itekako razlikuju. Névnap (imendan) važniji je od rođendana, a kako za svaki dan postoji određeno ime, onda morate da pazite na prilično dugu listu datuma (Mađarima je to lakše naravno). Zato se nemojte iznenaditi ako vidite puno cvjećara u Budimpešti, kao i kalendare koji redovno krase njihova ulazna vrata. Osim navedenog, malo je neobično pisanje datuma (“naopačke” – godina, mjesec, dan) i imena, pa je potrebno neko vrijeme da se naviknete. Hrana i piće su svakako turistička atrakcija – osim čuvenog gulaša, poznati su i po drugim tradicionalnim jelima od mesa, kolačima, alkoholnim pićima. Sve u svemu – jedinstveno iskustvo!

Koji su za tebe bili najveći izazovi tokom studiranja u inostranstvu do sada i kako si ih riješio?

Dolazak u novo mjesto, sa ciljem dužeg boravka, svakako je velika promjena sama po sebi. Ukoliko se na to doda i da ste u zemlji u kojoj se govori jezikom iz ugro-finske grupe, pa vam slabo pomaže znanje engleskog, ruskog ili njemačkog, onda je jasno da je izazova bilo puno.
Ipak, sve sam to prihvatio kao lijepo i novo iskustvo, pa je privikavanje proteklo relativno lako. Uvijek se trudim da što više budem među lokalnim stanovništvom, da učim njihove običaje i razumijem njihov način života. Na taj način se polako i integrišete u novu zajednicu.

Tvoja najveća motivacija na tom putu?

Na život gledam kao na jedno izazovno putovanje. Motiviše me sve ono što sam proživio na tom putovanju, kao i ono što me tek čeka.

Šta voliš da radiš u slobodno vrijeme, čime ispunjavaš svoje dane?

Nešto od toga sam već naveo – obilazak Budimpešte, upoznavanje sa tradicijom i kulturom zemlje u kojoj se nalazim. Osim toga, ljubitelj sam kafe, pa volim da odvojim nešto slobodnog vremena za taj popodnevni ritual. Bavim se i grafičkim dizajnom, pa slobodno vrijeme koristim za usavršavanje te vještine.

Na koji način smatraš da možeš doprinijeti svojoj zemlji stečenim znanjem?

Moram istaći da mi je drago što na ovo pitanje mogu da odgovorim sa: “Već sam počeo”. Kroz volonterski angažman u našoj Ambasadi u Budimpešti već sam imao priliku da vrlo konkretno doprinesem svojoj zemlji i to su trenuci koje čuvam u posebnom sjećanju. Naravno, tu se priča ne završava. Sa znanjem koje sam stekao i koje tek treba da steknem, želim da pomognem svojoj zemlji i njenim građanima na kreativan i dinamičan način.

Koji je tvoj sljedeći korak, a kako vidiš sebe u dalekoj budućnosti?

Sljedeći i najvažniji korak je svakako završetak MA programa na CEU. Nakon toga, nadam se da ću biti u prilici da nastavim da se usavršavam u oblastima koje me interesuju i time ostvarim svoj san – da budem uspješan i ostvaren čovjek, kako u poslovnom tako i u privatnom životu.

Da li nakon završenih studija planiraš povratak u Crnu Goru?

Volio bih da putujem svijetom, upoznajem nove ljude i isprobam sve ono što imam na nekoj svojoj maloj listi “stvari za uraditi”. Ipak, Crna Gora je moja domovina i njoj ću se uvijek rado vraćati.

Koju poruku bi poslao mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Da im glavno pitanje ne bude “Da li da studiram u inostranstvu?” već “Đe i kako?”. Mislim da je studiranje u inostranstvu jedinstvena životna prilika i da mladi ljudi treba da je iskoriste.

33982918 1513721268733425 6161587879869939712 n

 

Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju?

Nakon završetka srednje škole - Gimnazije „Slobodan Škerović“, odlučio sam se za oblast koja me je oduvijek interesovala – diplomatiju. Osnovne studije sam završio na Fakultetu političkih nauka (smjer Međunarodni odnosi). Nakon FPN-a, nastavio sam magistarske studije na Centralnoevropskom univerzitetu (CEU) u Budimpešti, odsjek Political Science.

Zašto baš Mađarska i zašto baš taj studijski program?

Bilo je to jednog lijepog proljeća 2015. godine. Kao i inače, nedjelja je ispita, studenti koriste vrijeme da obnove gradivo, pa su i predavanja slabije posjećena. Na predavanju iz predmeta “Savremeni politički sistemi II” bio sam tog dana jedini prisutan. Profesorica Olivera Komar, kojoj dugujem veliku zahvalnost za moj odlazak na CEU, tom prilikom je, pripremajući prezentaciju o političkom sistemu Nigerije, upitala kakvi su moji planovi za budućnost. Kroz razgovor smo pomenuli i CEU, te su tako i od tog trenutka počele moje intezivne pripreme za ovaj prestižni univerzitet.
Iako sam završio smjer Međunarodni odnosi, moram priznati da su Političke nauke pravo osvježenje. Nova znanja, pogotovo ona praktična (kvantitativne i kvalitativne metode), predstavljaju odličan temelj za dalje usavršavanje, rad na sebi i uspon u karijeri. Osim učenja, naravno, posebno bih istakao i nezaboravno druženje sa profesorima kao i koleginicama i kolegama sa smjera.

Da li je Mađarska opravdala tvoja očekivanja? Da li se način života tamo u mnogome razlikuje od života u Crnoj Gori?

Mađarska je prelijepa zemlja i posebno mi je drago što imam priliku da tamo studiram. Čini mi se da svakog dana otkrijem po jedan novi razlog da Mađarsku nazovem “moj drugi dom”. Nisam ni sanjao da ću nekada živjeti u Ferencvarošu, a sada je to moj komšiluk.
Što se tiče načina života, rekao bih da, na prvi pogled, ne postoje velike razlike. Ipak, kada duže ostanete, onda vam svakako budu interesantni neki detalji koji se itekako razlikuju. Névnap (imendan) važniji je od rođendana, a kako za svaki dan postoji određeno ime, onda morate da pazite na prilično dugu listu datuma (Mađarima je to lakše naravno). Zato se nemojte iznenaditi ako vidite puno cvjećara u Budimpešti, kao i kalendare koji redovno krase njihova ulazna vrata. Osim navedenog, malo je neobično pisanje datuma (“naopačke” – godina, mjesec, dan) i imena, pa je potrebno neko vrijeme da se naviknete. Hrana i piće su svakako turistička atrakcija – osim čuvenog gulaša, poznati su i po drugim tradicionalnim jelima od mesa, kolačima, alkoholnim pićima. Sve u svemu – jedinstveno iskustvo!

Koji su za tebe bili najveći izazovi tokom studiranja u inostranstvu do sada i kako si ih riješio?

Dolazak u novo mjesto, sa ciljem dužeg boravka, svakako je velika promjena sama po sebi. Ukoliko se na to doda i da ste u zemlji u kojoj se govori jezikom iz ugro-finske grupe, pa vam slabo pomaže znanje engleskog, ruskog ili njemačkog, onda je jasno da je izazova bilo puno.
Ipak, sve sam to prihvatio kao lijepo i novo iskustvo, pa je privikavanje proteklo relativno lako. Uvijek se trudim da što više budem među lokalnim stanovništvom, da učim njihove običaje i razumijem njihov način života. Na taj način se polako i integrišete u novu zajednicu.

Tvoja najveća motivacija na tom putu?

Na život gledam kao na jedno izazovno putovanje. Motiviše me sve ono što sam proživio na tom putovanju, kao i ono što me tek čeka.

Šta voliš da radiš u slobodno vrijeme, čime ispunjavaš svoje dane?

Nešto od toga sam već naveo – obilazak Budimpešte, upoznavanje sa tradicijom i kulturom zemlje u kojoj se nalazim. Osim toga, ljubitelj sam kafe, pa volim da odvojim nešto slobodnog vremena za taj popodnevni ritual. Bavim se i grafičkim dizajnom, pa slobodno vrijeme koristim za usavršavanje te vještine.

Na koji način smatraš da možeš doprinijeti svojoj zemlji stečenim znanjem?

Moram istaći da mi je drago što na ovo pitanje mogu da odgovorim sa: “Već sam počeo”. Kroz volonterski angažman u našoj Ambasadi u Budimpešti već sam imao priliku da vrlo konkretno doprinesem svojoj zemlji i to su trenuci koje čuvam u posebnom sjećanju. Naravno, tu se priča ne završava. Sa znanjem koje sam stekao i koje tek treba da steknem, želim da pomognem svojoj zemlji i njenim građanima na kreativan i dinamičan način.

Koji je tvoj sljedeći korak, a kako vidiš sebe u dalekoj budućnosti?

Sljedeći i najvažniji korak je svakako završetak MA programa na CEU. Nakon toga, nadam se da ću biti u prilici da nastavim da se usavršavam u oblastima koje me interesuju i time ostvarim svoj san – da budem uspješan i ostvaren čovjek, kako u poslovnom tako i u privatnom životu.

Da li nakon završenih studija planiraš povratak u Crnu Goru?

Volio bih da putujem svijetom, upoznajem nove ljude i isprobam sve ono što imam na nekoj svojoj maloj listi “stvari za uraditi”. Ipak, Crna Gora je moja domovina i njoj ću se uvijek rado vraćati.

Koju poruku bi poslao mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Da im glavno pitanje ne bude “Da li da studiram u inostranstvu?” već “Đe i kako?”. Mislim da je studiranje u inostranstvu jedinstvena životna prilika i da mladi ljudi treba da je iskoriste.

anja djuric

 

Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju?

Srednju školu sam završila u podgoričkoj gimnaziji „Slobodan Škerović“. Nakon toga sam upisala studije psihologije u Nikšiću, a trenutno studiram kliničku neuropsihologiju i kliničku psihoterapiju na Univerzitetu u Varšavi.

Zašto baš Poljska i zašto baš taj fakultet?

Oduvijek sam znala da želim da studiram neuropsihologiju i psihoterapiju i kada sam pronašla internacionalne studije u Varšavi, koje dozvoljavaju dvojni master iz ova dva polja psihologije, znala sam da je to fakultet za mene. Naravno, činjenica da sam vidjela da su neki od profesora dobitnici Nobelove nagrade, me navela na finalnu odluku o tome da moram ovdje da studiram.

Da li je Poljska opravdala tvoja očekivanja? 

Prilično. Fakultet na kojem studiram je sjajan, Varšava je divna, ali nije za ljude koji ne mogu da podnesu svakodnevne vremenske nepogode.

Koji su za tebe bili najveći izazovi tokom studiranja u inostranstvu do sada i kako si ih riješila?

Ispuniti sve kriterijume koji su potrebni da bi uspješno završili godinu – polaganje stranog jezika (zahtjev je da to ne bude maternji jezik i jezik na kojem studiram), određen broj kredita dobijenih na predmetima sa drugih odsjeka, i tako u nedogled.

Tvoja najveća motivacija na tom putu?

Moja najveća motivacija dolazi od želje da ostvarim što je više moguće znanja i tehnika koje će mi pomoći u radu, a naravno i od bezuslovne podrške porodice i prijatelja.

Čime se baviš kada nemaš obaveza na fakultetu, koji su tvoji hobiji i interesovanja?

Nažalost nemam puno slobodnog vremena, a to što imam provodim čitajući i usavršavajući psihodinamsku psihoterapiju.

Na koji način smatraš da možeš doprinijeti svojoj zemlji stečenim znanjem?

S obzirom na to da ću biti prva osoba sa diplomom neuropsihologije u Crnoj Gori, nadam se da će mi to omogućiti da proširim svijest o bitnosti tog dijela neuronauke i da inspirišem druge da i oni izaberu upravo to. Posebno uzimajući u obzir da sam stekla specifična znanja za ranu dijagnostiku i intervenciju Poremećaja iz spektra Autizma, očekujem da ću imati mogućnost i da se brzo zaposlim, ali i da edukujem kolege iz sličnih oblasti. 

Koji je tvoj sledeći korak, a kako vidiš sebe u dalekoj budućnosti?

Planiram da završim doktorske studije i da se bavim istraživačkim radom. Željela bih da predajem na fakultetu na kojem trenutno studiram.

Da li nakon završenih studija planiraš povratak u Crnu Goru?

Naravno da planiram i želim da se vratim u Crnu Goru, ali će to najvjerovatnije biti nakon završenih doktorskih studija, 

Koju poruku bi poslala mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Ako imaju želju da studiraju u inostranstvu da definitivno rade ka tome. To je prilika ne samo za obrazovanje i posao uopšteno, već za spoznaju sebe.

 

32702624 1499786860126866 8314295573901475840 n

 

Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju?

Studiranje sam započeo na Fakultetu tehničkih nauka na Univerzitetu u Novom Sadu, odsjek Arhitektura i urbanizam, gdje sam i studirao do finalne - četvrte godine. Uzevši u obzir da je Kancelarija za mobilnost našeg fakulteta prilično povezana sa brojnim evropskim i drugim univerzitetima, pružila mi se prilika da studiranje nastavim u inostranstvu.

Zašto baš Letonija i zašto baš arhitektura?

Odabrao sam Letoniju, pored brojnih drugih opcija jer mi je bila želja da upoznam kulture Baltika i srušim, kako sebi, tako i drugima, brojne stereotipe koji važe za Istočni blok.

Da li je Letonija opravdala tvoja očekivanja? 

Ovdašnji arhitektonski fakultet je sjajan - nudi sve što budućim inženjerima treba, i mnogo više od toga. Letonija je značajno premašila moja očekivanja, zbog visokog stepena kulture, osjećaja tradicionalnosti ali i modernih načela, i stvarno predivnih mjesta za vidjeti.

Koji su za tebe bili najveći izazovi tokom studiranja u inostranstvu do sada i kako si ih riješio?

Što se tiče izazova u mom studiranju ovdje, izazovi su mahom bili vezani za period pred odlazak: gdje ću se smjestiti, hoću li se okružiti kvalitetnim ljudima, kako ću sa novcem i slično. Sve je to iščezlo unutar prvih mjesec dana, jer se sve i više nego poklopilo, zato što iza svake razmjene stoji tim od desetina ljudi koji brinu za sve. 

Tvoja najveća motivacija na tom putu?

Par stvari koje su me motivisale jesu prethodna iskustva na brojnim trening kursevima i kampovima koje sam pohađao kroz moje srednjoškolske dane, susreti sa bezbroj ljudi iz različitih krajeva sa kojima održavam sjajna prijateljstva. Glavni cilj koji me je naveo da idem vani jeste samonadogradnja i glad da sjutra postanem jak u svojoj struci i da mogu da se suočim sa svime što mi predstoji.

Čime se baviš kada nemaš obaveza na fakultetu, koji su tvoji hobiji i interesovanja?

U slobodno vrijeme se trudim da čitam i crtam što je više moguće, ali najviše volim da putujem - kako mi se to nije dalo pri studijama na našim prostorima, sada koristim svaku priliku.

Na koji način smatraš da možeš doprinijeti svojoj zemlji stečenim znanjem?

Ukoliko budem prepoznat u svojoj zemlji kao sposoban kadar za buduće graditeljske izazove, biću rad da svako svoje iskustvo i zapamćenu zgradu prelijem na papir i stvorim nešto što će koristiti nama kao narodu. 

Koji je tvoj sljedeći korak, a kako vidiš sebe u dalekoj budućnosti?

Sljedeći korak bi bile master studije, a možda i doktorske, na nekoj sljedećoj, još daljoj destinaciji. Ukoliko do toga dođe, biću rad da ponovo podijelim nova iskustva s vama. Sebe u daljoj budućnosti vidim sretnog, ne znam pod čijim nebom, jer se bavim onim što zaista volim.

Da li nakon završenih studija planiraš povratak u Crnu Goru?

Skoro sam se počeo preispitivati oko svojih budućih planova, a onda mi je neko blizak rekao da je "uspješan onaj ko uspije da proklija tamo gdje je posijan". Vjerujem da ću uspjeti u Crnoj Gori, baš zato što sam sad ovdje gdje jesam. 

Koju poruku bi poslao mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Besmisleno je pisati ovoliko koliko sam ja pisao, a ako si stigao da pročitaš do ovdje, jedino što mogu da ti poručim je da ne čitaš više, nego da odeš u najbližu Službu za mobilnost, spakuješ se i otisneš se vani. Probaj, jer je ovo iskustvo za sve dane.

  1. Feed
  2. Video
  3. Audio
Southampton postgraduates seize victory in a challenging Association of Project Management contest Southapmton Business School (27/03/17) 
 
Marija Đurđevac studira u Izmiru: Preko kursa turskog jezika do stipendije MNE Magazin (21/03/17) 
 
Dena Dervanović - Lund, grad koji motiviše!  swedenabroad portal Ambasade Švedske, Beograd (03/03/17)
 
Kaj bo z zapuščenimi zapori v Mariboru? (Šta će biti sa zapuštenim zatvorima u Mariboru?) maribor24.si (03/03/17)
 
Povratak tradiciji je neminovan AntenaM (27/02/17)
 
Crnogorski studenti u inostranstvu neiskorišćeni potencijal AntenaM (20/02/17)
 
Istraživač - Nacionalne stipendije za izvrsnost. RTCG (29.12.2016)
 
Podgoričanin Balša Lubarda u Velsu: Istražuje povezanost nacionalizma sa ekološkom bezbjednošću MNE Magazin (27/10/16)
 
Izlaganje Filipa Radenovića: CNN Image Retrieval Learns from BoW: Unsupervised Fine-Tuning with Hard Examples (24/10/16) 
Link do članka
 
Crnogorski studenti u inostranstvu: Ne robujemo rokovima kao stranci, a opet postižemo sve Antena M (16/10/16)
 
Odliv mozgova: Odlaze li nam najbolji? Antena M (22/8/16)
 

„Ambasadori” - na stipendijama Portal Analitika
Link do članka

Organizovan prvi „Ambasade Crne Gore-Otvorena kuća" događaj Ministarstvo Vanjskih poslova
Link do članka

Diplomatsko-konzularna predstavništva „otvaraju vrata“ za studente Portal Analitika
Link do članka

Dan otvorenih vrata za studente u 11 crnogorskih ambasada “ za studente Portal Analitika
Link do članka

Prvi Montenegro Embassies - Open House događaj Portal Vijesti
Link do članka

Studenti se upoznaju sa ambasadama Portal CDM
Link do članka

5 do 5, OMSA, 24.12.2012, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 16.10.2013, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 25.09.2013, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 13.07.2013, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 25.05.2013, Atlas TV

07
JUN
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Ana Music 
Link do audio snimka
25
MAJ
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Milena Stankovic 
Link do audio snimka
17
MAJ
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Bozidar Bukilic 
Link do audio snimka
29
MAR
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Luka Vukadinović 
Link do audio snimka
24
MAR
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Sanja Šćepanović 
Link do audio snimka
01
MAR
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Jelena Pečurica
Link do audio snimka
15
FEB
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Aleksandar Jaćimović
Link do audio snimka
08
FEB
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Marija Raspopović
Link do audio snimka