OCSI je objavila Konkurs za koordinatore tematskih grupa!

OCSI je objavila Konkurs za koordinatore tematskih grupa!

  Šta su tematske oblasti? Pored postojanja zajednica u državama u kojima studirate, uskoro ćete moći da se povezujete sa drugim crnogorskim studentima širom svijeta po oblastima studija i interesovanja! Cilj je povezivanje naših studenata koji svoja znanja stiču u inostranstvu i podsticanje saradnje, razmjena ideja, iskustava, te kreiranje i...

10 online predavanja

10 online predavanja

  Dragi srednjoškolci  i studenti,    Ukoliko ovih dana razmišljate kako da provedete slobodno vrijeme, imamo sjajne vijesti za vas! Donosimo vam 10 online predavanja na različite teme, počevši od srijede 18.03.    Po jedno predavanje dnevno će biti organizovano svakog dana sa početkom u 17h, a sve što...

COVID-19, Preporuke

COVID-19, Preporuke

Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu još jednom podsjeća sve svoje članove i alumniste na OCSI Preporuke vezane za korona virus. S obzirom na sve veći broj univerziteta koji otkazuju predavanja i aktivnosti na svojim kampusima, neophodno je pratiti zvanične instrukcije univerziteta i vlasti, u državama u kojima se nalazite. Ukoliko...

Zimska skupština 2019

Zimska skupština 2019

Zimska skupština 2019 organizovana je 26. decembra u Podgorici, kao tradicionalan vid okupljanja crnogorskih studenata u inostranstvu (CSI), a ujedno je i proslavljen 8. rođendan Organizacije. Na događaju su se okupili članovi, alumnisti, partneri i zainteresovana javnost.   U uvodnim obraćanjima, programski direktor Nemanja Stijepović je ukazao na važnost povezivanja,...

Drugačija perspektiva: Izmjene i dopune Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija

Drugačija perspektiva: Izmjene i dopune Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija

Proteklih dana u medijima je objavljen veliki broj naslova vezanih za Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija. Većina njih fokusirala su se na diplome lošijeg kvaliteta, sumnjivog porijekla i tzv. mill diplome, zanemarujući činjenicu da se u Crnu Goru uvoze i...

 

OCSI je 28.04.2020. uputila Predsjedniku Vlade, g. Dušku Markoviću, inicijativu za dodjelu finansijske pomoći crnogorskim studentima u inostranstvu, koji su se u trenutku pandemije našli u inostranstvu. 

U nastavku možete pronaći incijativu i odgovor Vlade Crne Gore na istu. 

 

"Poštovani g. Markoviću,


Obraćam Vam se u ime Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI) koja okuplja široku mrežu naših studenata, koji svoje studije završavaju na renomiranim svjetskim univerzitetima. OCSI je osnovana u decembru 2011. godine i predstavlja najkompletniju globalnu mrežu crnogorskih studenata u inostranstvu (CSI). OCSI aktivno radi na održavanju saradnje sa matičnom državom i promovisanju potrebe za povratak školovanog kadra, sa prestižnih univerziteta širom svijeta, u Crnu Goru.

Povod našeg obraćanja su posljedice izazvane pandemijom COVID-19 po našu studentsku populaciju u inostranstvu. Na samom početku, želimo da uputimo zahvalnost Vama i Vladi Crne Gore na incijativi za organizovanje evakuacionih letova za crnogorske državljane nazad u zemlju, te da istaknemo požrtvovanost i spremnost službenika Ministarstva vanjskih poslova i diplomatsko-konzularne mreže da pomognu svim našim studentima u situaciji ovako teškoj i rizičnoj za sve nas. Kao zajednica studenata i Organizacija veoma cijenimo napore Vlade da suzbije dalje širenje pandemije u Crnoj Gori, i smanji posljedice izazvane istom.

Međutim, uprkos prilici za povratak svih naših državljanja u domovinu, dio studentske populacije u inostranstvu je odlučio da ostane u inostranstvu i time spriječi potencijalni rizik prenosa virusa u Crnu Goru, dok je određeni broj studenata, silom prilika, bio primoran da ostane u inostranstvu. Postoje brojni faktori koji su uticali na ovakvu odluku i oni se razlikuju od države do države, i od slučaja do slučaja. Određeni broj studenata, koji su ostali u inostranstvu, se u ovom trenutku suočavaju sa poteškoćama da nastave normalno životno funkcionisanje, usljed otežane ekonomske situacije u svijetu. Tako su npr. razne vrste stipendija, u zemljama gdje su valute značajno devalvirale, postale manje vrijedne; a neki su trenutno u neizvjesnosti kada će im biti isplaćen preostali dio iznosa. Takođe, veliki broj naših studenata trenutno nije u mogućnosti da pronađe zaposlenje, a pojedini koji su imali studentski posao/plaćenu praksu su bivali otpušteni, što je u većini situacija i slučaj sa samofinansirajućim studentima. Važno je takođe napomenuti da i bez obzira na mogućnost povratka u Crnu Goru, ugovori za studiranje i ugovori za zakup stanova/soba, obavezuju naše studente da redovno podmiruju svoje obaveze, što ih u ovom trenutku stavlja u nezavidnu situaciju uzimajući u obzir novonastale i vrlo neizvjesne okolnosti.

Stoga, koristimo priliku da Vas pozovemo da, u ime Vlade Crne Gore, uzmete u razmatranje i prijedlog Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu da se onim crnogorskim studentima, koji su ostali u inostranstvu a koji imaju finansijskih poteškoća, dodijeli jednokratna finansijska pomoć. U cilju efiksanijeg sprovođenja iste, predlažemo da se uspostave kriterijumi poput toga da se studenti trenutno nalaze u inostranstvu i da studiraju na full-time studijama ili razmjeni, a nezavisno od toga da li primaju stipendiju ili su samofinansirajući studenti.

Konačno, i pored inicijative za pružanje finansijske podrške studentima kojima je u ovom trenutku ista neophodna, koristimo priliku da ponudimo naše resurse Vladi Crne Gore, koji se najviše ogledaju u znanju i iskustvima našeg članstva, u cilju prevazilaženja posljedica izazvanih pandemijom korona virusa.


Unaprijed zahvaljujemo na izdvojenom vremenu da razmotrite našu inicijativu. Stojimo Vam na raspolaganju za dodatna pitanja i nadamo se prilici da sarađujemo u budućnosti.


S poštovanjem,

Dimitrije Jovićević"

 

Odgovor Vlade, proslijeđen od strane Ministarstva prosvjete 12.05, možete pronaći na ovom linku

 

Šta su tematske oblasti?

Pored postojanja zajednica u državama u kojima studirate, uskoro ćete moći da se povezujete sa drugim crnogorskim studentima širom svijeta po oblastima studija i interesovanja! Cilj je povezivanje naših studenata koji svoja znanja stiču u inostranstvu i podsticanje saradnje, razmjena ideja, iskustava, te kreiranje i sprovođenje zajedničkih aktivnosti.

Koje su sve tematske oblasti?

1. Prirodne nauke: matematika, fizika, biologija, hemija i dr.
2. Umjetnost: umjetnost, kultura, mediji i dr.
3. Društvene nauke: ekonomija, pravo, međunarodni odnosi i dr.
4. Humanističke nauke: istorija, filozofija, teologija, pedagogija i dr.
5. Tehničke nauke: arhitektura, urbanizam, građevinarstvo i dr.
6. Medicinske nauke: medicina, kliničke meidicinske nauke, poljoprivredne i dr.
7.
Formalne nauke: IT, računarstvo, elektrotehnika i dr.
8. Interdisciplinarne nauke

Šta je uloga koordinatora određene tematske oblasti?

Postojanje pozicije pojavljuje se kao potreba za povezivanjem članova Organizacije po tematskim oblastima i koordinacije rada istih u cilju podsticanja naučne, akademske i poslovne saradnje. Koordinator OCSI tematske oblasti je (u organizacionom smislu) veza između članova tematske oblasti i godišnjeg plana rada/agende Organizacije, odnosno njenih struktura upravljanja.

Mandat Koordinatora određene oblasti je u trajanju dvije akademske godine, sa početkom u septembru. Mandat Koordinatora određene oblasti je obnovljiv i maksimalno može trajati tri godine.
 
Više o zadacima koordinatora oblasti možete pronaći ovdje
 
Koji su uslovi za prijavljivanje?

Svi članovi Organizacije, bilo sa osnovnih, magistarskih ili doktorskih studija imaju pravo da se prijave za poziciju.  
 
Kako se prijaviti?

Svoj CV možete poslati najkasnije do 25. maja do 23.59h na: ocsi.omsa@gmail.com 
 
Tematske oblasti grupe
 
 

 

Points of Contact 2019/20

 

PoC (Point of Contact) je jedan od najvrijednijih resursa OCSI. Kao integralni dio Organizacije, sama svrha i samo funkcionisanje Organizacije velikim dijelom zavisi od angažmana PoC-a. PoC može pružiti korisne informacije ili pomoći u procesu apliciranja, podijeliti savjete i organizovati aktivnosti koje se organizuju na nivou zajednice u kojoj djeluje! U nastavku možete pronaći kontakt informacije PoC-jeva za 2019/20. godinu, kao i informacije za one koji žele da postanu PoC u državi gdje nemamo aktivnih zajednica! 

 

Lista PoC-jeva je dostupna ovdje.

Opis zadataka koje obavljaju PoC-jevi je dostupan ovdje. Ukoliko želiš da postanes PoC za državu u kojoj studiraš, posalji email na kekovicmatija@gmail.com!

 

OCSI je otpočela procese razvoja Strateškog plana Organizacije za period 2020-2022, i izmjena i dopuna Statuta.
 
Pozivamo članove i alumniste Organizacije da se uključe u proces konsultacija i daju svoje komentare i predloge.
 
Želimo da čujemo vaša mišljenja o tome šta je neophodno izmijeniti i na koji način Organizacija treba da se razvija u budućnosti!
 
Link ka upitniku vezanom za smjernice članstva za određivanje prioriteta razvoja Organizacije: https://bit.ly/2WlApoe
Rok za ispunjavanje upitnika je 07. maj.
 
Link ka upitniku vezanom za izmjene i dopune Statuta: https://bit.ly/2L6ondy
Rok za slanje komentara 15. maj. 

 

Pišu: Nikolina Adžić i Danilo Đukanović

 

U proteklih nekoliko nedelja smo bili  svjedoci drastičnim promjenama u svijetu, koje su se odrazile na naš socijalni i psihički život. Pandemija korona virusa je uzdrmala zdravstvo, ekonomiju i cjelokupni državni sistem, ali i našu rutinu i način života. Drastične okolnosti poput načina pozdravljanja (rukovanje i ljubljenje zamijenjeno dodirom laktovima ili Wuhan pozdravom), usporavanje socijalnog života, obustava rada i obrazovanja na način na koji smo navikli, uticale su na naš život. Ljudski organizam koji voli komfort zonu, sigurnost i svakodnevnicu, često na nesvakidašnju situaciju reaguje anksioznošću.

Šta je anksioznost?

Anksioznost je raspoloženje koje karakterišu naglašeni negativni afekat i tjelesni simptomi napetosti, pri čemu osoba strašljivo iščekuje buduću opasnost. Ljudi često razmišljaju o tome kao o neodređenom, lebdećem strahu, koji se javlja kada smo u situaciji u kojoj budući događaj percipiramo nekontrolisanim i neizvjesnim, a sopstvene snage za suočavanje procjenjujemo kao neznačajne (bespomoćnost). Zvuči poznato sa nekom aktuelnom situacijom? Anksioznost se manifestuje pojačanom brigom, te razmišljanjem i usmjerenom pažnjom na moguću prijetnju, i samim tim otežanom koncentracijom. Tome još doprinose svakodnevna i cjelodnevna preplavljenost lošim vijestima, koje mozak stavljaju u režim prijetnje. Kampanje podizanja svijesti su ključne da se shvati ozbiljnost ove situacije. U ovom blogu ćemo se posvetiti idenitifkaciji nuspojava i određenih izazova po mentalno zdravlje, kao i na to koliko je važno osvijestiti taj uticaj i pažljivo birati izvore informisanja.

Normalno je što ste napeti

Prvo, želimo da istaknemo da je potpuno normalno u ovoj situaciji osjećati anksioznost.  Znajte da niste sami u tome. Zbog čega je to tako? Ne želimo da zalazimo previše u biologiju i evoluciju, ali to ima veze sa načinom na koji je naš režim funkcionisanja mozga “isprogramiran”. Veća pažnja se pridaje negativnim vijestima i prijetnjama, nego onim dobrim i potencijalnim nagradama. Za ovo itekako postoje razlozi. Zamislite našeg pretka, lovca-sakupljača, koji ugleda drvo bogato voćem, ali i leglo zmija koje se ispod njega nalazi. Onaj koji je veći značaj pridao signalu potencijalnog zadovoljenja (hrane), nego signalu potencijalne prijetnje (zmija), nije poživio dugo. Tu evoluitivnu zaostavštinu imamo i danas. Istraživanja su pokazala da negativne vijesti bude veće psihofiziološko uzbuđenje nego one dobre. Na portalima, društvenim mrežama i u svakodnevnim razgovorima, preokupirani smo aktuelnom temom koja uključuje riječi smrt, bolest i prijetnje po ekonomiju. Važno je da ozbiljno shvatite situaciju, ali i da pratite svoju izloženost negativnim vijestima i čuvate svoje mentalno zdravlje. Našim raspoloženjem rukovode nesvjesni mehanizmi koji detektuju i obrađuju signale iz sredine. 

Druga stvar na koju treba obratiti pažnju je preuveličavanje opasnosti po sebe. Budimo realni, pridržavajte se propisanih mjera socijalne distance i održavanja higijene, i nema razloga za panikom. Svijet neće stati poslije virusa korone. Razlog zašto možda preuveličate trenutnu krizu u Armagedon je takođe posledica jednog od načina na koji je naš kognitivni sistem ustrojen. Naši kapaciteti su ograničeni i nedovoljni za analizu mora haosa informacija oko nas. Zato je mozak razvio niz prečica u zaključivanju koje su korisne, ali sklone pristrasnosti i greškama. Upravo jer je informacija previše, mozak ne donosi zaključke analizom svih faktora i mehanizama, već na osnovu intuitivnih generalizacija primjera kojim prisustvujemo (pridodajte tome pristrasnost za težinu loših vijesti i prijetnji o kojima smo pričali). Ovo se naziva "Postoji samo ono što vidiš" princip (PSOŠV). Kada čujete da je juče bilo 500 mrtvih, izloženost toj informaciji aktivira kogniciju o prijetnji, kao i automatski generalizovani zaključak da je to neuobičajeno i opasno. Što naravno jeste. Međutim, referentna tačka za pridavanje težine toj vijesti nam je ušuškana i sigurna svakodnevnica na koju smo navikli. Dnevno od gladi umre 8000 djece, u saobraćajnim nesrećama u prosjeku premine 3300 ljudi, a godišnje od sezonskog gripa umre 250000 do 650000 ljudi. Svijet u kojem živimo jako je velik i nije toliko sigurno i ljubazno mjesto, pa ste ipak u njemu preživjeli do sad. Ovo su informacije od kojih smo često pošteđeni. 

Još jedna stvar koja nesvjesno utiče na našu razboritost je socijalni informacioni konformizam. Mnogo smo veći konformisti nego što mislimo, i ponašanje drugih jako utiče na našu percepciju situacije. Komšinice koje samo pričaju o korona virusu i o najnovijim informacijama sa portala nisu nikako dobre za Vaše mentalno zdravlje. Prije nego što počnete da paničite sa mislima o kraju svijeta i prijetnji po sebe, osvijestite koje izvore informacija koristite, kao i mehanizme kojim donosite zaključke. Gledajte kojim ljudima ste se okružili. 

Kako skrenuti misli

Za početak, ograničite svoje vrijeme kada je u pitanju čitanje vijesti o korona virusu. Čitajte informacije isključivo na provjerenim portalima, jer je sve više #fakenews - lažnih informacija dostupnih na društvenim mrežama.  Ne dozvolite da Vaš mozak obrađuje iste prjeteće informacije i uveličava njihovu težinu zbog česte izloženosti istima. Pratite instrukcije i savjete nadležnih organa: Institut za javno zdravlje (IJZ), Ministarstvo zdravlja i Svjetska zdrastvena organizacija (SZO). 

Bračni par Goulding savjetuje da kada ste anksiozni  zapišete svoje brige i odložite razmišljanje o njima za tačno određeno vrijeme od petnaestak minuta u toku dana. Na taj način Vas neće ometati u Vašem funkcionisanju i  moći ćete se suočiti sa svojim brigama, a zbog vremenske distance objektivnije pristupiti njihovoj analizi. Poslušajte Gouldinge i odredite tačan kratki vremenski period u toku dana kada ćete prelistati sve vijesti o korona virusu koje Vas interesuju, a ostatak slobodnog vremena posvetite čitanju knjiga, meditaciji ili aktivnostima koje Vas lično interesuju. Istraživanja pokazuju da su osobe koje pate od anksioznosti posebno osjetljive na kofein, zato bi dobro bilo da u toku dana smanjite njegov unos ili ako je to moguće, u potpunosti ga izbacite iz konzumacije.  

Naš savjet je da se više posvetite sebi u ovoj situaciji. Ne zaboravite da je fizička aktivnost važna, a uz dobru muziku, sve dobija smisao. Razmišljajte o pozitvnim stvarima i ne dozvolite negativnim vijestima da preuzmu Vaš život. Na kraju krajeva, gledajte ovo sa pozitivnije strane, kroz smijeh, koji naučno dokazano produžava život. I iskoristite priliku koja Vam je data, budite sa svojim najbližima i kvalitetno provedite vrijeme sa njima.

 

Nikolina slika 1          Danilo slika 2 

 

 

Piše: Anđela Kovačević

 

Ćao svima, nadam se da ste svi zdravi i bezbjedni. Iskoristila bih ovo neočekivano slobodno vrijeme da vam približim ono što nam je svima promijenilo svakodnevnicu.

Nalazim se u Rimu, gdje sam završila osnovne studije biologije na Univerzitetu Sapienza, a sada privodim kraju i magistarske u oblasti biotehnologije u medicini. To znači da nisam ljekar, ali virusi i epidemije su mi vrlo poznati pojmovi. Nakon detaljnog istraživanja naučnih radova, koji su do sada objavljeni, uspjela sam da sakupim važne informacije i odgovorim na najčešće postavljena pitanja.

So keep reading...

  • Šta je COVID-19?

SARS COV-2 je sedmi poznati virus iz porodice Coronaviridae koji može zaraziti ljude. U prošlosti smo imali epidemije srodnih virusa kao sto su: MERS-COV i SARS-COV. Virus nije ćelijski organizam. Sadrži samo proteine i RNK, i da bi se razmnožavao neophodne su ćelije drugog organizma, u ovom slučaju su to ćelije našeg respiratornog trakta. U te svrhe, virusi koriste receptore na površini ćelija čija je primarna uloga fiziološka. Virus Corona koristi receptor ACE2 (Angiotensin Converting Enzyme 2) koji se prvenstveno nalazi na ćelijama epitela u plućnim alveolama (iako može biti prisutan i u drugim ćelijama) i ima ulogu u kontrolisanju krvnog pritiska. Coronavirus koristi ovaj receptor kako bi se vezao za zdravu ćeliju, nakon čega RNK virusa dospijeva do jedra, gdje se masovno replicira i formira veliki broj novih virusa koji zatim napadaju nove ćelije.

  • Šta je period inkubacije?

Vremenski period koji prođe od trenutka kontaka sa patogenom do pojave prvih simptoma, naziva se period inkubacije. To znači da za to vrijeme virus postoji u organizmu, napada ćelije i razmnožava se, ali još uvijek nije ugrozio dovoljan broj ćelija da bi prouzrokovao simptome. Period inkubacije Coronavirusa je od 4 do 14 dana, i to je ujedno i najrižičniji period za prenošenje virusa drugim osobama. Kada se pojave prvi simptomi (kašalj, visoka temperatura, otežano disanje) virus je već napao ogroman broj ćelija u plućima. Kada će se simptomi pojaviti i koliko će biti ozbiljni, zavisi od imunog sistema pacijenta i eventualnih drugih bolesti i komorbiditeta, a posebno su pod rizikom osobe sa problemima respiratornog i kardiovaskularnog sistema.

  • Kako se prenosi COVID-19?

Coronavirus se vrlo lako i efikasno prenosi s osobe na osobu jer se virusne čestice nalaze u mikrokapljicama koje zaražena osoba moze izbaciti kašljanjem, kijanjem ili jednostavno pričanjem u vašoj neposrednoj blizini. Virus se ne nalazi u vazduhu duži vremenski period, već pada na površine gdje može da se zadrži od par sati do nekoliko dana, u zavisnosti od vrste materijala. Zbog toga je važno primijeniti social distancing, prati ruke i dezinfikovati površine. Ukoliko ste pozitivni na coronavirus, imate neki od simptoma ili boravite sa zaraženom osobom, treba da nosite masku sa filterom FFP2 ili FFP3. Obične hirurške maske neće puno pomoći.

  • Kako se radi test na Coronavirus?

Za potvrdu infekcije Coronavirusom nije dovoljno izmjeriti temperaturu i utvrditi prisutnost simptoma, već je neophodno uradititi laboratorijski test. Uzima se bris pacijenta iz kojeg se zatim izoluju nukleinske kiseline, koje je potrebno analizirati uz pomoć PCR analize (Polymerase chain reaction). To je metoda kojom se umnožava molekul DNK, tako da se od male početne količine DNK uzorka dolazi do velikog broja kopija željene sekvence, koja nam je prethodno poznata. To znači da možemo utvrditi prisutnost određene DNK ili RNK sekvence, čak i ako se ona u uzorku nalazi u tragovima. Uz pomoć prajmera, tj. kratkih sekvenci oligonukleotida koje su u ovom slučaju specifične za virusni RNK, možemo vidjeti da li je u uzorku prisutan genetski materijal virusa. Ukoliko u uzorku postoji virusni gen, na kraju reakcije imaćemo pozitivan signal. Ova vrsta testa obavlja se za 7-8 sati.

Obzirom na hitnost situacije, aktivno se radi na poboljšanju testova tako da trenutno na tržištu postoji i test koji je u stanju dati rezultat za samo sat vremena. Ovaj test se bazira na pronalaženju specifičnih antitijela u krvi, koje naš imuni sistem razvije da bi se odbranio od infekcije. Države koje već imaju na raspolaganju ovaj tip testa, sada su u mogućnosti da testiraju i osobe koje još uvijek ne pokazuju simptome, što je vrlo značajno u toku pandemije.

  • Šta da ocekujemo u budućnosti?

Tačno trajanje pandemije u ovom trenutku ne možemo znati. Za sada ne postoje naučni radovi koji svjedoče o temperaturnoj rezistenciji ovog virusa, tako da su spekulacije o tome da će biti bolje kada otopli upravo to - samo spekulacije. SARS-COV koji je izazvao pandemiju 2003. godine, bio je otporan sve do 56 stepeni.

Terapija za sada podrzumijeva olakšavanje simptoma uz pomoć antipiretika (paracetamol) i slično. Ukoliko je pacijent u kritičnom stanju i ne može samostalno da diše neophodni su respiratori.

Farmaceutske i biotehnološke kompanije širom svijeta aktivno rade na pronalaženju lijeka za COVID-19, ali taj proces može trajati par godina. Takođe se sprovode klinička testiranja vec postojećih ljekova koji se primijenjuju za druga oboljenja, iako zvanični rezultati još uvijek ne postoje. Istražuje se i potencijalna vakcina, a jedna od istraživačkih grupa nalazi se upravo u Rimu, na infektivnoj klinici Lazzaro Spallanzani.

Za sada toliko, drage kolege studenti. Svi treba ozbiljno da shvatimo ovu sitaciju i da učinimo sve što je u našoj moći da se ova pandemija što prije privede kraju. U Italiji smo u kompletnom lockdown-u što znači da ne možemo izlaziti iz stanova. I vama savjetujem, gdje god se nalazili, ostanite u svojim smještajima, učite, čitajte i radite sve ono za šta nemate vremena kad su u jeku studentske obaveze. Za one koji su se vratili u Crnu Goru, nadam se da postupate odgovorno.

Veliki pozdrav iz haotičnog Rima,

Anđela Kovačević

 

90056848 516432642399819 5350037329501224960 n

  1. Feed
  2. Video
  3. Audio
Održani Dani otvorenih vrata Ambasada Uprava za dijasporu (22/11/2019)
 
Sve više mladih studira u Sloveniji: Blizu domovine, još bliže Evropi! Portal Vijesti (17/11/2019)
 
O studiranju u inostranstvu Monitor (02/11/2019)
Link do članka
 
Objavljen Konkurs za učešće na projektu "Mreža mozgova" Ministarstvo prosvjete (26/09/2019)
 
Reagovanje na saopštenje Ministarstva zdravlja Antena M (06/09/2019)
 
Održana Ljetnja skupština Vlada Crne Gore (24/07/2019)
 
Želimo da studenti ostanu vezani za Crnu Goru Portal Vijesti (22/07/2019)
 
Crnogorski studenti u Tivtu Radio Tivat (22/07/2019)
Link do članka
 
Najviše mladih iz Crne Gore studira u Italiji i Turskoj Portal Vijesti (14/04/2019)
Link do članka
 
Kako žive crnogorski studenti u inostranstvu Portal Analitika (26/02/2019)
 
Vlada da garantuje kreditiranje talentovanih studenata Portal RTCG (19/06/2018) 
Link do članka
 
Southampton postgraduates seize victory in a challenging Association of Project Management contest Southapmton Business School (27/03/17) 
 
Marija Đurđevac studira u Izmiru: Preko kursa turskog jezika do stipendije MNE Magazin (21/03/17) 
 
Dena Dervanović - Lund, grad koji motiviše!  swedenabroad portal Ambasade Švedske, Beograd (03/03/17)
 
Kaj bo z zapuščenimi zapori v Mariboru? (Šta će biti sa zapuštenim zatvorima u Mariboru?) maribor24.si (03/03/17)
 
Povratak tradiciji je neminovan AntenaM (27/02/17)
 
Crnogorski studenti u inostranstvu neiskorišćeni potencijal AntenaM (20/02/17)
 
Istraživač - Nacionalne stipendije za izvrsnost. RTCG (29.12.2016)
 
Podgoričanin Balša Lubarda u Velsu: Istražuje povezanost nacionalizma sa ekološkom bezbjednošću MNE Magazin (27/10/16)
 
Izlaganje Filipa Radenovića: CNN Image Retrieval Learns from BoW: Unsupervised Fine-Tuning with Hard Examples (24/10/16) 
Link do članka
 
Crnogorski studenti u inostranstvu: Ne robujemo rokovima kao stranci, a opet postižemo sve Antena M (16/10/16)
 
Odliv mozgova: Odlaze li nam najbolji? Antena M (22/8/16)
 

„Ambasadori” - na stipendijama Portal Analitika
Link do članka

Organizovan prvi „Ambasade Crne Gore-Otvorena kuća" događaj Ministarstvo Vanjskih poslova
Link do članka

Diplomatsko-konzularna predstavništva „otvaraju vrata“ za studente Portal Analitika
Link do članka

Dan otvorenih vrata za studente u 11 crnogorskih ambasada “ za studente Portal Analitika
Link do članka

Prvi Montenegro Embassies - Open House događaj Portal Vijesti
Link do članka

Studenti se upoznaju sa ambasadama Portal CDM
Link do članka

Mreža mozgova, 23.03.2020

Crnogorski studenti o COVID-19, OMSA, 20.03.2020

5 do 5, OMSA, 24.12.2012, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 16.10.2013, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 25.09.2013, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 13.07.2013, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 25.05.2013, Atlas TV

07
JUN
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Ana Music 
Link do audio snimka
25
MAJ
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Milena Stankovic 
Link do audio snimka
17
MAJ
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Bozidar Bukilic 
Link do audio snimka
29
MAR
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Luka Vukadinović 
Link do audio snimka
24
MAR
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Sanja Šćepanović 
Link do audio snimka
01
MAR
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Jelena Pečurica
Link do audio snimka
15
FEB
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Aleksandar Jaćimović
Link do audio snimka
08
FEB
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Marija Raspopović
Link do audio snimka