Otvorene prijave za CERN-ovu ljetnju školu!

Otvorene prijave za CERN-ovu ljetnju školu!

Ministarstvo nauke otvorilo je konkurs za atraktivne studentske stipendije u vodećoj svjetskoj laboratoriji - CERN-u. Program se naziva „Studentska ljetnja škola CERN 2019“. Ovo su naročito dobre vijesti za CSI populaciju jer ove godine i crnogorski studenti koji su na studijama u inostranstvu mogu da apliciraju za CERN-ovu ljetnju školu!...

Utorak sa nas sa novim Izvršnim direktorom OCSI!

Utorak sa nas sa novim Izvršnim direktorom OCSI!

Predstavljamo vam novog stipendistu fondacije Vizin i Izvršnog direktora Upravnog odbora OCSI - Aleksandra Vučinića! Aleksandar je do sada obavljao funkciju Predsjednika Skupštine, a o njegovim iskustvima sa studiranja u inostranstvu, njegovoj motivaciji, članstvu u Upravnom Odboru, čitajte u nastavku!

Uspješno završen projekat

Uspješno završen projekat "Utorak za nas"

Završen je  pohod na koji smo krenuli u februaru - nezavisni projekat “Utorak za nas”. U ovih devet mjeseci, imali ste prilike da čitate iskustva crnogorskih studenata koji žive i uče negdje u inostranstvu i onih koji su svoje studije u inostranstvu završili i nastavili da se grade u različitim...

MEOH 2018

MEOH 2018

OCSI je u saradnji sa Upravom za Dijasporu Ministarstva Vanjskih Poslova po šesti put okupila crnogorske studente u diplomatsko-konzularnim predstavništvima širom svijeta.

Utorak za nas / Tina Kuzman, Crna Gora

Utorak za nas / Tina Kuzman, Crna Gora

Opiši tok dosadašnjeg školovanja. Tina: Osnovnu školu i gimnaziju sam završila u Podgorici. Osnovne studije takođe u Podgorici na univerzitetu Mediteran, fakultet vizuelnih umjetnosti, smjer audio-vizuelna produkcija. Specijalističku godinu sam provela u Londonu, Queen Mary University of London- Humanities and Social Sciences. Trenutno sam na magistarskim studijama produkcije u Podgorici...

sara vujadinovic

 

Opiši tok dosadašnjeg školovanja.

Završila sam osnovne studije ekonomije u Crnoj Gori. Pohađajući različite kurseve literature, pozorišta i plesa, shvatila sam da bih u nastavku školovanja željela da se preorijentišem i stoga sam završila master engleske i američke književnosti, a sada privodim kraju još jedan master program, i to- scenskih umjenosti.

Koliko je na tebe uticalo studiranje u inostranstvu?

Studiranje u inostranstvu mi je pružilo priliku da istražim sve oblasti za koje sam bila zainteresovana i kojima u životu želim da se bavim. Iako sam nakon završenih osnovnih studija stekla zvanje ekonomiste, to me nije spriječilo da pođem u malo drugačijem smjeru, baš naprotiv - odluka da školovanje nastavim van granica moje države mi je otvorila “vrata promjena”.

Tvoja najveća motivacija na tom putu?

Moja najveća motivacija je upravo prethodno pomenuta prilika - obrazovanje u oblastima koje me zanimaju, u jednom sistemu po mnogo čemu drugačijem od onoga u Crnoj Gori.

Da li si nekad pomislila da odustaneš?

Kontinuitet moga obrazovanja je specifičan i to jeste izazivalo upitnost boravka u inostranstvu. Ali, nakon svega kroz šta sam prošla nikako neću propustiti priliku da završim studije u Lisabonu, koji zaista nudi dijapazon mogućnosti.

Zbog čega si odlučila da ostaneš u inostranstvu / da se vratiš u Crnu Goru?

Još uvijek sam u procesu odlučivanja.

Koju poruku bi poslala mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Svim studentima koji imaju želju i mogućnost da se otisnu van granica Crne Gore, savjetovala bih da pođu tim putem, jer će pored znanja i iskustva steći prijatelje, upoznati novu kulturu i otvoriti vidike za neke buduće odluke.
A studentima koji to već jesu uradili, savjetujem da cijene svaki momenat proveden u tom drugačijem sistemu, među tim novim ljudima, u toj stranoj državi koja im je sada dom...

34473089 1521371524635066 4939012567046553600 o

 

Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju?

Nakon završetka srednje škole - Gimnazije „Slobodan Škerović“, odlučio sam se za oblast koja me je oduvijek interesovala – diplomatiju. Osnovne studije sam završio na Fakultetu političkih nauka (smjer Međunarodni odnosi). Nakon FPN-a, nastavio sam magistarske studije na Centralnoevropskom univerzitetu (CEU) u Budimpešti, odsjek Political Science.

Zašto baš Mađarska i zašto baš taj studijski program?

Bilo je to jednog lijepog proljeća 2015. godine. Kao i inače, nedjelja je ispita, studenti koriste vrijeme da obnove gradivo, pa su i predavanja slabije posjećena. Na predavanju iz predmeta “Savremeni politički sistemi II” bio sam tog dana jedini prisutan. Profesorica Olivera Komar, kojoj dugujem veliku zahvalnost za moj odlazak na CEU, tom prilikom je, pripremajući prezentaciju o političkom sistemu Nigerije, upitala kakvi su moji planovi za budućnost. Kroz razgovor smo pomenuli i CEU, te su tako i od tog trenutka počele moje intezivne pripreme za ovaj prestižni univerzitet.
Iako sam završio smjer Međunarodni odnosi, moram priznati da su Političke nauke pravo osvježenje. Nova znanja, pogotovo ona praktična (kvantitativne i kvalitativne metode), predstavljaju odličan temelj za dalje usavršavanje, rad na sebi i uspon u karijeri. Osim učenja, naravno, posebno bih istakao i nezaboravno druženje sa profesorima kao i koleginicama i kolegama sa smjera.

Da li je Mađarska opravdala tvoja očekivanja? Da li se način života tamo u mnogome razlikuje od života u Crnoj Gori?

Mađarska je prelijepa zemlja i posebno mi je drago što imam priliku da tamo studiram. Čini mi se da svakog dana otkrijem po jedan novi razlog da Mađarsku nazovem “moj drugi dom”. Nisam ni sanjao da ću nekada živjeti u Ferencvarošu, a sada je to moj komšiluk.
Što se tiče načina života, rekao bih da, na prvi pogled, ne postoje velike razlike. Ipak, kada duže ostanete, onda vam svakako budu interesantni neki detalji koji se itekako razlikuju. Névnap (imendan) važniji je od rođendana, a kako za svaki dan postoji određeno ime, onda morate da pazite na prilično dugu listu datuma (Mađarima je to lakše naravno). Zato se nemojte iznenaditi ako vidite puno cvjećara u Budimpešti, kao i kalendare koji redovno krase njihova ulazna vrata. Osim navedenog, malo je neobično pisanje datuma (“naopačke” – godina, mjesec, dan) i imena, pa je potrebno neko vrijeme da se naviknete. Hrana i piće su svakako turistička atrakcija – osim čuvenog gulaša, poznati su i po drugim tradicionalnim jelima od mesa, kolačima, alkoholnim pićima. Sve u svemu – jedinstveno iskustvo!

Koji su za tebe bili najveći izazovi tokom studiranja u inostranstvu do sada i kako si ih riješio?

Dolazak u novo mjesto, sa ciljem dužeg boravka, svakako je velika promjena sama po sebi. Ukoliko se na to doda i da ste u zemlji u kojoj se govori jezikom iz ugro-finske grupe, pa vam slabo pomaže znanje engleskog, ruskog ili njemačkog, onda je jasno da je izazova bilo puno.
Ipak, sve sam to prihvatio kao lijepo i novo iskustvo, pa je privikavanje proteklo relativno lako. Uvijek se trudim da što više budem među lokalnim stanovništvom, da učim njihove običaje i razumijem njihov način života. Na taj način se polako i integrišete u novu zajednicu.

Tvoja najveća motivacija na tom putu?

Na život gledam kao na jedno izazovno putovanje. Motiviše me sve ono što sam proživio na tom putovanju, kao i ono što me tek čeka.

Šta voliš da radiš u slobodno vrijeme, čime ispunjavaš svoje dane?

Nešto od toga sam već naveo – obilazak Budimpešte, upoznavanje sa tradicijom i kulturom zemlje u kojoj se nalazim. Osim toga, ljubitelj sam kafe, pa volim da odvojim nešto slobodnog vremena za taj popodnevni ritual. Bavim se i grafičkim dizajnom, pa slobodno vrijeme koristim za usavršavanje te vještine.

Na koji način smatraš da možeš doprinijeti svojoj zemlji stečenim znanjem?

Moram istaći da mi je drago što na ovo pitanje mogu da odgovorim sa: “Već sam počeo”. Kroz volonterski angažman u našoj Ambasadi u Budimpešti već sam imao priliku da vrlo konkretno doprinesem svojoj zemlji i to su trenuci koje čuvam u posebnom sjećanju. Naravno, tu se priča ne završava. Sa znanjem koje sam stekao i koje tek treba da steknem, želim da pomognem svojoj zemlji i njenim građanima na kreativan i dinamičan način.

Koji je tvoj sljedeći korak, a kako vidiš sebe u dalekoj budućnosti?

Sljedeći i najvažniji korak je svakako završetak MA programa na CEU. Nakon toga, nadam se da ću biti u prilici da nastavim da se usavršavam u oblastima koje me interesuju i time ostvarim svoj san – da budem uspješan i ostvaren čovjek, kako u poslovnom tako i u privatnom životu.

Da li nakon završenih studija planiraš povratak u Crnu Goru?

Volio bih da putujem svijetom, upoznajem nove ljude i isprobam sve ono što imam na nekoj svojoj maloj listi “stvari za uraditi”. Ipak, Crna Gora je moja domovina i njoj ću se uvijek rado vraćati.

Koju poruku bi poslao mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Da im glavno pitanje ne bude “Da li da studiram u inostranstvu?” već “Đe i kako?”. Mislim da je studiranje u inostranstvu jedinstvena životna prilika i da mladi ljudi treba da je iskoriste.

33982918 1513721268733425 6161587879869939712 n

 

Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju?

Nakon završetka srednje škole - Gimnazije „Slobodan Škerović“, odlučio sam se za oblast koja me je oduvijek interesovala – diplomatiju. Osnovne studije sam završio na Fakultetu političkih nauka (smjer Međunarodni odnosi). Nakon FPN-a, nastavio sam magistarske studije na Centralnoevropskom univerzitetu (CEU) u Budimpešti, odsjek Political Science.

Zašto baš Mađarska i zašto baš taj studijski program?

Bilo je to jednog lijepog proljeća 2015. godine. Kao i inače, nedjelja je ispita, studenti koriste vrijeme da obnove gradivo, pa su i predavanja slabije posjećena. Na predavanju iz predmeta “Savremeni politički sistemi II” bio sam tog dana jedini prisutan. Profesorica Olivera Komar, kojoj dugujem veliku zahvalnost za moj odlazak na CEU, tom prilikom je, pripremajući prezentaciju o političkom sistemu Nigerije, upitala kakvi su moji planovi za budućnost. Kroz razgovor smo pomenuli i CEU, te su tako i od tog trenutka počele moje intezivne pripreme za ovaj prestižni univerzitet.
Iako sam završio smjer Međunarodni odnosi, moram priznati da su Političke nauke pravo osvježenje. Nova znanja, pogotovo ona praktična (kvantitativne i kvalitativne metode), predstavljaju odličan temelj za dalje usavršavanje, rad na sebi i uspon u karijeri. Osim učenja, naravno, posebno bih istakao i nezaboravno druženje sa profesorima kao i koleginicama i kolegama sa smjera.

Da li je Mađarska opravdala tvoja očekivanja? Da li se način života tamo u mnogome razlikuje od života u Crnoj Gori?

Mađarska je prelijepa zemlja i posebno mi je drago što imam priliku da tamo studiram. Čini mi se da svakog dana otkrijem po jedan novi razlog da Mađarsku nazovem “moj drugi dom”. Nisam ni sanjao da ću nekada živjeti u Ferencvarošu, a sada je to moj komšiluk.
Što se tiče načina života, rekao bih da, na prvi pogled, ne postoje velike razlike. Ipak, kada duže ostanete, onda vam svakako budu interesantni neki detalji koji se itekako razlikuju. Névnap (imendan) važniji je od rođendana, a kako za svaki dan postoji određeno ime, onda morate da pazite na prilično dugu listu datuma (Mađarima je to lakše naravno). Zato se nemojte iznenaditi ako vidite puno cvjećara u Budimpešti, kao i kalendare koji redovno krase njihova ulazna vrata. Osim navedenog, malo je neobično pisanje datuma (“naopačke” – godina, mjesec, dan) i imena, pa je potrebno neko vrijeme da se naviknete. Hrana i piće su svakako turistička atrakcija – osim čuvenog gulaša, poznati su i po drugim tradicionalnim jelima od mesa, kolačima, alkoholnim pićima. Sve u svemu – jedinstveno iskustvo!

Koji su za tebe bili najveći izazovi tokom studiranja u inostranstvu do sada i kako si ih riješio?

Dolazak u novo mjesto, sa ciljem dužeg boravka, svakako je velika promjena sama po sebi. Ukoliko se na to doda i da ste u zemlji u kojoj se govori jezikom iz ugro-finske grupe, pa vam slabo pomaže znanje engleskog, ruskog ili njemačkog, onda je jasno da je izazova bilo puno.
Ipak, sve sam to prihvatio kao lijepo i novo iskustvo, pa je privikavanje proteklo relativno lako. Uvijek se trudim da što više budem među lokalnim stanovništvom, da učim njihove običaje i razumijem njihov način života. Na taj način se polako i integrišete u novu zajednicu.

Tvoja najveća motivacija na tom putu?

Na život gledam kao na jedno izazovno putovanje. Motiviše me sve ono što sam proživio na tom putovanju, kao i ono što me tek čeka.

Šta voliš da radiš u slobodno vrijeme, čime ispunjavaš svoje dane?

Nešto od toga sam već naveo – obilazak Budimpešte, upoznavanje sa tradicijom i kulturom zemlje u kojoj se nalazim. Osim toga, ljubitelj sam kafe, pa volim da odvojim nešto slobodnog vremena za taj popodnevni ritual. Bavim se i grafičkim dizajnom, pa slobodno vrijeme koristim za usavršavanje te vještine.

Na koji način smatraš da možeš doprinijeti svojoj zemlji stečenim znanjem?

Moram istaći da mi je drago što na ovo pitanje mogu da odgovorim sa: “Već sam počeo”. Kroz volonterski angažman u našoj Ambasadi u Budimpešti već sam imao priliku da vrlo konkretno doprinesem svojoj zemlji i to su trenuci koje čuvam u posebnom sjećanju. Naravno, tu se priča ne završava. Sa znanjem koje sam stekao i koje tek treba da steknem, želim da pomognem svojoj zemlji i njenim građanima na kreativan i dinamičan način.

Koji je tvoj sljedeći korak, a kako vidiš sebe u dalekoj budućnosti?

Sljedeći i najvažniji korak je svakako završetak MA programa na CEU. Nakon toga, nadam se da ću biti u prilici da nastavim da se usavršavam u oblastima koje me interesuju i time ostvarim svoj san – da budem uspješan i ostvaren čovjek, kako u poslovnom tako i u privatnom životu.

Da li nakon završenih studija planiraš povratak u Crnu Goru?

Volio bih da putujem svijetom, upoznajem nove ljude i isprobam sve ono što imam na nekoj svojoj maloj listi “stvari za uraditi”. Ipak, Crna Gora je moja domovina i njoj ću se uvijek rado vraćati.

Koju poruku bi poslao mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Da im glavno pitanje ne bude “Da li da studiram u inostranstvu?” već “Đe i kako?”. Mislim da je studiranje u inostranstvu jedinstvena životna prilika i da mladi ljudi treba da je iskoriste.

anja djuric

 

Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju?

Srednju školu sam završila u podgoričkoj gimnaziji „Slobodan Škerović“. Nakon toga sam upisala studije psihologije u Nikšiću, a trenutno studiram kliničku neuropsihologiju i kliničku psihoterapiju na Univerzitetu u Varšavi.

Zašto baš Poljska i zašto baš taj fakultet?

Oduvijek sam znala da želim da studiram neuropsihologiju i psihoterapiju i kada sam pronašla internacionalne studije u Varšavi, koje dozvoljavaju dvojni master iz ova dva polja psihologije, znala sam da je to fakultet za mene. Naravno, činjenica da sam vidjela da su neki od profesora dobitnici Nobelove nagrade, me navela na finalnu odluku o tome da moram ovdje da studiram.

Da li je Poljska opravdala tvoja očekivanja? 

Prilično. Fakultet na kojem studiram je sjajan, Varšava je divna, ali nije za ljude koji ne mogu da podnesu svakodnevne vremenske nepogode.

Koji su za tebe bili najveći izazovi tokom studiranja u inostranstvu do sada i kako si ih riješila?

Ispuniti sve kriterijume koji su potrebni da bi uspješno završili godinu – polaganje stranog jezika (zahtjev je da to ne bude maternji jezik i jezik na kojem studiram), određen broj kredita dobijenih na predmetima sa drugih odsjeka, i tako u nedogled.

Tvoja najveća motivacija na tom putu?

Moja najveća motivacija dolazi od želje da ostvarim što je više moguće znanja i tehnika koje će mi pomoći u radu, a naravno i od bezuslovne podrške porodice i prijatelja.

Čime se baviš kada nemaš obaveza na fakultetu, koji su tvoji hobiji i interesovanja?

Nažalost nemam puno slobodnog vremena, a to što imam provodim čitajući i usavršavajući psihodinamsku psihoterapiju.

Na koji način smatraš da možeš doprinijeti svojoj zemlji stečenim znanjem?

S obzirom na to da ću biti prva osoba sa diplomom neuropsihologije u Crnoj Gori, nadam se da će mi to omogućiti da proširim svijest o bitnosti tog dijela neuronauke i da inspirišem druge da i oni izaberu upravo to. Posebno uzimajući u obzir da sam stekla specifična znanja za ranu dijagnostiku i intervenciju Poremećaja iz spektra Autizma, očekujem da ću imati mogućnost i da se brzo zaposlim, ali i da edukujem kolege iz sličnih oblasti. 

Koji je tvoj sledeći korak, a kako vidiš sebe u dalekoj budućnosti?

Planiram da završim doktorske studije i da se bavim istraživačkim radom. Željela bih da predajem na fakultetu na kojem trenutno studiram.

Da li nakon završenih studija planiraš povratak u Crnu Goru?

Naravno da planiram i želim da se vratim u Crnu Goru, ali će to najvjerovatnije biti nakon završenih doktorskih studija, 

Koju poruku bi poslala mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Ako imaju želju da studiraju u inostranstvu da definitivno rade ka tome. To je prilika ne samo za obrazovanje i posao uopšteno, već za spoznaju sebe.

 

32702624 1499786860126866 8314295573901475840 n

 

Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju?

Studiranje sam započeo na Fakultetu tehničkih nauka na Univerzitetu u Novom Sadu, odsjek Arhitektura i urbanizam, gdje sam i studirao do finalne - četvrte godine. Uzevši u obzir da je Kancelarija za mobilnost našeg fakulteta prilično povezana sa brojnim evropskim i drugim univerzitetima, pružila mi se prilika da studiranje nastavim u inostranstvu.

Zašto baš Letonija i zašto baš arhitektura?

Odabrao sam Letoniju, pored brojnih drugih opcija jer mi je bila želja da upoznam kulture Baltika i srušim, kako sebi, tako i drugima, brojne stereotipe koji važe za Istočni blok.

Da li je Letonija opravdala tvoja očekivanja? 

Ovdašnji arhitektonski fakultet je sjajan - nudi sve što budućim inženjerima treba, i mnogo više od toga. Letonija je značajno premašila moja očekivanja, zbog visokog stepena kulture, osjećaja tradicionalnosti ali i modernih načela, i stvarno predivnih mjesta za vidjeti.

Koji su za tebe bili najveći izazovi tokom studiranja u inostranstvu do sada i kako si ih riješio?

Što se tiče izazova u mom studiranju ovdje, izazovi su mahom bili vezani za period pred odlazak: gdje ću se smjestiti, hoću li se okružiti kvalitetnim ljudima, kako ću sa novcem i slično. Sve je to iščezlo unutar prvih mjesec dana, jer se sve i više nego poklopilo, zato što iza svake razmjene stoji tim od desetina ljudi koji brinu za sve. 

Tvoja najveća motivacija na tom putu?

Par stvari koje su me motivisale jesu prethodna iskustva na brojnim trening kursevima i kampovima koje sam pohađao kroz moje srednjoškolske dane, susreti sa bezbroj ljudi iz različitih krajeva sa kojima održavam sjajna prijateljstva. Glavni cilj koji me je naveo da idem vani jeste samonadogradnja i glad da sjutra postanem jak u svojoj struci i da mogu da se suočim sa svime što mi predstoji.

Čime se baviš kada nemaš obaveza na fakultetu, koji su tvoji hobiji i interesovanja?

U slobodno vrijeme se trudim da čitam i crtam što je više moguće, ali najviše volim da putujem - kako mi se to nije dalo pri studijama na našim prostorima, sada koristim svaku priliku.

Na koji način smatraš da možeš doprinijeti svojoj zemlji stečenim znanjem?

Ukoliko budem prepoznat u svojoj zemlji kao sposoban kadar za buduće graditeljske izazove, biću rad da svako svoje iskustvo i zapamćenu zgradu prelijem na papir i stvorim nešto što će koristiti nama kao narodu. 

Koji je tvoj sljedeći korak, a kako vidiš sebe u dalekoj budućnosti?

Sljedeći korak bi bile master studije, a možda i doktorske, na nekoj sljedećoj, još daljoj destinaciji. Ukoliko do toga dođe, biću rad da ponovo podijelim nova iskustva s vama. Sebe u daljoj budućnosti vidim sretnog, ne znam pod čijim nebom, jer se bavim onim što zaista volim.

Da li nakon završenih studija planiraš povratak u Crnu Goru?

Skoro sam se počeo preispitivati oko svojih budućih planova, a onda mi je neko blizak rekao da je "uspješan onaj ko uspije da proklija tamo gdje je posijan". Vjerujem da ću uspjeti u Crnoj Gori, baš zato što sam sad ovdje gdje jesam. 

Koju poruku bi poslao mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Besmisleno je pisati ovoliko koliko sam ja pisao, a ako si stigao da pročitaš do ovdje, jedino što mogu da ti poručim je da ne čitaš više, nego da odeš u najbližu Službu za mobilnost, spakuješ se i otisneš se vani. Probaj, jer je ovo iskustvo za sve dane.

Sofija Bojic

 

Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju?

Srednju školu sam završila u Gimnaziji “Slobodan Škerović”, u Podgorici. Nakon toga izabrala sam studije psihologije (Scienze e Tecniche Psicologiche) na Univerzitetu “Aldo Moro” u Bariju gdje trenutno pohađam treću godinu.

Zašto baš Italija i zašto baš psihologija?

Italiju sam uvijek smatrala jednom od najljepših zemalja i još od malih nogu maštala o životu u njoj. Često sam je posjećivala turistički ali nisam očekivala da ću ovako rano ostvariti svoj san. Ideju da upišem psihologiju dobila sam u srednjoj školi i odmah sam počela da tražim stipendije koje bi mi omogućile studiranje u Italiji, budući da u Crnoj Gori nisam imala mogućnost da izučavam grane psihologije koje me interesuju.

Da li je Italija opravdala tvoja očekivanja?

U potpunosti. Savršeno mi odgovara italijanski obrazovni sistem, a mentalitet ljudi i način života se ne razlikuju mnogo od našeg. O tome dovoljno govori moja odluka da master studije nastavim upravo u Italiji.

Koji su za tebe bili najveći izazovi tokom studiranja u inostranstvu do sada i kako si ih riješila?

Iako je usavršavanje italijanskog jezika bio jedan od glavnih motiva koji su me naveli da započnem studije u Italiji, ujedno je to predstavljalo i najveći izazov. Studijski program koji sam izabrala je u potpunosti na italijanskom jeziku tako da sam prvim ispitima posvetila mnogo vremena. U početku mi je sve izgledalo nemoguće, ali kada sam nakon par mjeseci savladala jezik, ispostavilo se da sam brinula bez razloga.

Tvoja najveća motivacija na tom putu?

Prije svega podrška moje porodice, koja je bodrila moj svaki korak, a onda i želja za znanjem.

Čime se baviš kada nemaš obaveza na fakultetu, koji su tvoji hobiji i interesovanja?

Mada ga nemam previše, trudim se da slobodno vrijeme ispunim putovanjima. Voljela bih da obiđem što veći dio Italije, čiji je svaki grad poseban na svoj način.

Na koji način smatraš da možeš doprinijeti svojoj zemlji stečenim znanjem?

Nadam se da ću jednog dana uspjeti da doprinesem razvoju psihologije u Crnoj Gori, koristeći tehnike i znanje stečeno u inostranstvu. Voljela bih da omogućim mladima da izučavaju grane psihologije koje za sada u Crnoj Gori nisu razvijene.

Koji je tvoj sledeći korak, a kako vidiš sebe u dalekoj budućnosti?

Sofija: Studije ću definitivno nastaviti u Italiji. Nadam se na sjeveru gdje bih imala mnogo više mogućnosti. Za sad nemam jasan plan za budućnost, već ću o njoj razmišljati kada za to dođe vrijeme.

Da li nakon završenih studija planiraš povratak u Crnu Goru?

Jednog dana ću se sigurno vratiti ali ne znam kada će to biti. Sigurna sam da ću prihvatiti svaku dobru priliku nezavisno od geografske lokacije.

Koju poruku bi poslala mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Prije svega, da sve zavisi od njih, da se potrude da ostvare svoje želje umjesto da čekaju da im se prilika za to sama ukaže. Studiranje u inostranstvu je divan način za sticanje novih znanja i za upoznavanje novih kultura, te sam sigurna da se nikad neću pokajati što sam napravila taj korak.

  1. Feed
  2. Video
  3. Audio
Southampton postgraduates seize victory in a challenging Association of Project Management contest Southapmton Business School (27/03/17) 
 
Marija Đurđevac studira u Izmiru: Preko kursa turskog jezika do stipendije MNE Magazin (21/03/17) 
 
Dena Dervanović - Lund, grad koji motiviše!  swedenabroad portal Ambasade Švedske, Beograd (03/03/17)
 
Kaj bo z zapuščenimi zapori v Mariboru? (Šta će biti sa zapuštenim zatvorima u Mariboru?) maribor24.si (03/03/17)
 
Povratak tradiciji je neminovan AntenaM (27/02/17)
 
Crnogorski studenti u inostranstvu neiskorišćeni potencijal AntenaM (20/02/17)
 
Istraživač - Nacionalne stipendije za izvrsnost. RTCG (29.12.2016)
 
Podgoričanin Balša Lubarda u Velsu: Istražuje povezanost nacionalizma sa ekološkom bezbjednošću MNE Magazin (27/10/16)
 
Izlaganje Filipa Radenovića: CNN Image Retrieval Learns from BoW: Unsupervised Fine-Tuning with Hard Examples (24/10/16) 
Link do članka
 
Crnogorski studenti u inostranstvu: Ne robujemo rokovima kao stranci, a opet postižemo sve Antena M (16/10/16)
 
Odliv mozgova: Odlaze li nam najbolji? Antena M (22/8/16)
 

„Ambasadori” - na stipendijama Portal Analitika
Link do članka

Organizovan prvi „Ambasade Crne Gore-Otvorena kuća" događaj Ministarstvo Vanjskih poslova
Link do članka

Diplomatsko-konzularna predstavništva „otvaraju vrata“ za studente Portal Analitika
Link do članka

Dan otvorenih vrata za studente u 11 crnogorskih ambasada “ za studente Portal Analitika
Link do članka

Prvi Montenegro Embassies - Open House događaj Portal Vijesti
Link do članka

Studenti se upoznaju sa ambasadama Portal CDM
Link do članka

5 do 5, OMSA, 24.12.2012, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 16.10.2013, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 25.09.2013, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 13.07.2013, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 25.05.2013, Atlas TV

07
JUN
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Ana Music 
Link do audio snimka
25
MAJ
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Milena Stankovic 
Link do audio snimka
17
MAJ
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Bozidar Bukilic 
Link do audio snimka
29
MAR
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Luka Vukadinović 
Link do audio snimka
24
MAR
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Sanja Šćepanović 
Link do audio snimka
01
MAR
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Jelena Pečurica
Link do audio snimka
15
FEB
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Aleksandar Jaćimović
Link do audio snimka
08
FEB
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Marija Raspopović
Link do audio snimka