Otvorene prijave za CERN-ovu ljetnju školu!

Otvorene prijave za CERN-ovu ljetnju školu!

Ministarstvo nauke otvorilo je konkurs za atraktivne studentske stipendije u vodećoj svjetskoj laboratoriji - CERN-u. Program se naziva „Studentska ljetnja škola CERN 2019“. Ovo su naročito dobre vijesti za CSI populaciju jer ove godine i crnogorski studenti koji su na studijama u inostranstvu mogu da apliciraju za CERN-ovu ljetnju školu!...

Utorak sa nas sa novim Izvršnim direktorom OCSI!

Utorak sa nas sa novim Izvršnim direktorom OCSI!

Predstavljamo vam novog stipendistu fondacije Vizin i Izvršnog direktora Upravnog odbora OCSI - Aleksandra Vučinića! Aleksandar je do sada obavljao funkciju Predsjednika Skupštine, a o njegovim iskustvima sa studiranja u inostranstvu, njegovoj motivaciji, članstvu u Upravnom Odboru, čitajte u nastavku!

Uspješno završen projekat

Uspješno završen projekat "Utorak za nas"

Završen je  pohod na koji smo krenuli u februaru - nezavisni projekat “Utorak za nas”. U ovih devet mjeseci, imali ste prilike da čitate iskustva crnogorskih studenata koji žive i uče negdje u inostranstvu i onih koji su svoje studije u inostranstvu završili i nastavili da se grade u različitim...

MEOH 2018

MEOH 2018

OCSI je u saradnji sa Upravom za Dijasporu Ministarstva Vanjskih Poslova po šesti put okupila crnogorske studente u diplomatsko-konzularnim predstavništvima širom svijeta.

Utorak za nas / Tina Kuzman, Crna Gora

Utorak za nas / Tina Kuzman, Crna Gora

Opiši tok dosadašnjeg školovanja. Tina: Osnovnu školu i gimnaziju sam završila u Podgorici. Osnovne studije takođe u Podgorici na univerzitetu Mediteran, fakultet vizuelnih umjetnosti, smjer audio-vizuelna produkcija. Specijalističku godinu sam provela u Londonu, Queen Mary University of London- Humanities and Social Sciences. Trenutno sam na magistarskim studijama produkcije u Podgorici...

4 Dragana Otasevic

 

Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju?

Osnovne i specijalističke studije sam završila u Crnoj Gori na Fakultetu za Poslovni Menadžment gdje sam specijalizirala temu otkrivanja carinskih delikata u robnom prometu u sklopu predmeta Carinski postupak. Oduvijek me je interesovala tema države, njenih granica i njene uloge van istih, uključujući promet robe i putnika unutar i izvan nje. Nakon završenog pripravničkog staža u Podgorici i početaka koje se tiču istraživanja crnogorskih migracionih tokova ka zemljama Latinske Amerike, odlučila sam da posjetim Argentinu gdje sam u sklopu direktnog jednomjesečnog istraživanja na terenu uspjela da se upoznam sa crnogorskim iseljeništvom u ovoj državi. Nakon povratka u Crnu Goru sam odlučila da svoje istraživanje nastavim na nekoj od akademskih institucija u Argentini. Da bih ostvarila tu želju morala sam doći u Argentinu. Tako sam 2015. godine aplicirala kod Ministarstva Prosvjete Crne Gore a za Nacionalnu Stipendiju za Izvrsnost, za mlade istraživače i inovatore, koju sam kasnije dobila. Stipendiju sam dobila za studije Međunarodnih Odnosa, na programu Međunarodne politike i ekonomije na prestižnom argentinskom Univerzitetu San Andres (Universidad de San Andrés). Tokom studija sam radila na projektu mog finalnog rada koji se tiče teme migracija i identiteta, primijenjene na slučaj Crnogoraca u Argentini, Urugvaju i Peruu. Sada već radim na završnom radu i očekujem da ću isti odbraniti sredinom 2018. godine. Tokom studija na San Andresu, upisala sam i magistarske studije na Nacionalnom Univerzitetu Tres Febrero (Universidad Nacional de Tres Febrero) tj. na Institutu za politiku migracija i azila, koji pripada pomenutom univerzitetu, takođe u Buenos Ajresu. Za ovaj magistarski program koji se naziva Politika i Upravljanje Međunarodnim Migracijama sam dobila polustipendiju Međunarodne Organizacije za Migracije iz Buenos Ajresa. Ovaj magistarski program se može upisati svake druge godine i na istom primaju samo dvadeset studenata.

Zašto baš Argentina i zašto baš taj fakultet?

Oduvijek sam sanjala o međunarodnim studijama. Oduvijek me je privlačila tema međunarodnih odnosa, politike, ekonomije, generalno kako svijet funkcioniše i kako može funkcionisati, koju ulogu Crna Gora ima u istom i kakvu može imati. San Andres je jedan od najprestižnijih Univerziteta u zemlji i Univerzitet koji nudi visoko kvalitetno obrazovanje u svakom smislu. Ono što me je najviše privuklo da studiram na ovom programu jesu jako bogate refrence profesora. Većina profesora su svoje studije završili na poznatim Univerzitetima poput Harvarda, Stanforda, Princetona i sličnim Univerzitetima i uglavnom su svi eksperti za razna pitanja argentinske vanjske politike u raznim sektorima Ministarstva Vanjskih Poslova Argentine. Što se tiče drugog Univerziteta, odabrala sam ga zbog programa koji je izuzetno rijedak u svijetu, program koji se uglavnom, u veoma malom broju izučava u zemljama visoke imigracije što nije slučaj i sa Crnom Gorom. Na institutu se bavimo studijama Politike Međunarodnih Migracija i Azila, počev od istorijskog aspekta fenomena migracija do najnovijih usvojenih migratornih politika u svijetu. Takođe, s obzirom da je program jako specifičan, na istom uz pomoć raznih latinoameričkih eksperata za migracije i azil, naših profesora, kreiramo moguće migratorne zakone i politike, što nam pomaže da nakon završenih studija bolje shvatimo izazove koji se javljaju u ovoj profesiji. Takođe, da bi magistrirali na ovom programu, moramo ispuniti fond od 180 sati a koji se tiče posjete raznim međunarodnim konferencijama o migracijama i azilu koje se organizuju u Buenos Ajresu.Argentina, zato što sam još od djetinjstva sanjala da istu posjetim. Za Argentinu me veže i život mojih predaka u istoj, kao i tema koju istražujem.

Da li je Argentina opravdala tvoja očekivanja? 

Jeste. U velikoj mjeri. U Argentini se osjećam kao kod kuće. Argentina je za strance otvorena zemlja i isti u njoj mogu uživati razna prava i beneficije. Argentina čini da se svaki stranac osjeća kao kod kuće. U istoj se izuzetno poštuju ljudska prava, i stepen diskriminacije u bilo kom pogledu je izuzetno nizak. Strogo poštovanje ljudskih prava je jedan od glavnih ciljeva moderne argentinske politike. Posebno u oblasti migracija, izuzetno se poštuju prava stranaca i oštro osuđuje svaki, pa i najmanji vid diskriminacije istih.Argentina mi je pružila puno. Jedan primjer sjajnog odnosa prema migrantima i crnogorskoj zajednici u zemlji koji želim navesti je definitivno moje učestvovanje u defileu inostranih zajednica u Buenos Ajresu 2016. godine. Naime, Nacionalna Direkcija za Migracije je upravo meni ukazala čast da nosim argentinsku zastavu na čelu kolone predstavnika inostranih zajednica kojih je bilo preko pedeset, na proslavi dana imigranata. Argentina je imigrantska,multikulturalna zemlja u kojoj se vrlo često slave dani imigranata. Vrlo često učestvujem u aktivnostima crnogorske zajednice na pomenutim događajima i trudim se da promovišem Crnu Goru kad god mi se pruži prilika za to. Ovdje su stranci više nego dobrodošli, i svaki migrant za njih predstavlja novu priliku koja će im pomoći da obogate već raznoliku argentinsku kulturu.

Koji su za tebe bili najveći izazovi tokom studiranja u inostranstvu do sada i kako si ih riješila?

Novi način života i kultura koja se u velikoj mjeri razlikuje od crnogorske su bili definitivno najveći izazov. Neko sam ko izuzetno poštuje i voli raznolikost u kulturama te sam se vrlo brzo i sa puno ljubavi adaptirala u velikoj mjeri na argentinski način života. Naravno, i danas postoje neke situacije na koje i dalje pokušavam da se adaptiram, ali sve je to proces kroz koji svaki migrant prolazi i koji ponekad traje nekoliko godina. Da prevaziđem gore pomenute izazove puno mi je pomoglo i pohađanje šestomjesečnog kursa španskog jezika i argentinske kulture na Univerzitetu.

Tvoja najveća motivacija na tom putu?

Svjesnost da usvajam i da ću usvojiti znanje koje će mi u velikoj mjeri pomoći da u Crnoj Gori promovišem naučno istraživački rad koji se tiče teme međunarodnih migracija iz raznih perspektiva. Crna Gora je zemlja emigracije, i izuzetno je važno stvoriti uslove za proučavanje ove teme. Takođe, svjesnost da se bavim temom koju volim, te mi ta činjenica u velikoj mjeri olakšava motivisanje.

Čime se baviš kada nemaš obaveza na fakultetu, koji su tvoji hobiji i interesovanja?

Generalno, nemam puno slobodnog vremena, jer pored studija radim u Centru za istraživanje latinoameričkih migracija gdje takođe izučavam temu crnogorske imigracije u Argentini. A kad je u pitanju slobodno vrijeme, uvijek radim nešto što je vezano za moje studije. Prosto, kada volite ono čime se bavite, za vas ne postoji slobodno vrijeme. Bolje reći, moj rad je moje slobodno vrijeme jer uživam u tome. Svakako, slobodno vrijeme takođe koristim za čitanje literture koja se bavi istorijom Crne Gore, istorijom međunarodnih odnosa, latinoameričkom politikom.Takođe, često slušam duhovnu muziku iz srednjeg vijeka, proučavam razne religije, čitam knjige koje se bave pozitivnom psihologijom i emocionalnom inteligencijom. Drugari, uglavnom studenti iz različitih latinoameričkih država često vikendom spreme i asado-argentinski roštilj, te se na taj način vrlo često družimo kao i u sklopu raznih sportskih aktivnosti na Univerzitetu, (streljaštvo,trčanje,plivanje).

 Na koji način smatraš da možeš doprinijeti svojoj zemlji stečenim znanjem?

Migracije nijesu samo migriranje iz jednog mjesta u drugo, već jedan izuzetno složen i zanimljiv fenomen za istraživanje. Istraživanje ove teme je specijalno posljednjih dvadeset godina doživjelo pravu ekspanziju, te se ista počela istraživati iz različitih perspektiva-geografske , političke, ekonomske, psihološke, demografske, antropološke,medicinske.

Geografija se uglavnom bavi prostornim varijacijama migracija, tj. migracionim procesima. Numerički orijentisana društvena geografija pokušava utvrditi osnovne razloge migracije ili zadržavanja populacije.


Demografska migracija se smatra jednim od najvažnijih komponenti pokreta stanovništva i pokazuje ga kao "mehanički pokret" (plodnost i smrtnost, kao i "organski pokret").

Ekonomija se suočava s migracijama jer svaki migratorni proces ima posljedice na opšte ekonomske trendove: trendovi i mogućnosti migracije utiču na probleme tržišta rada. Zapošljavanje i nezaposlenost uzrokuju iseljavanje ili useljavanje, a iseljavanje i useljavanje vraćaju se na tržište rada; ekonomija takođe istražuje uticaj migracije na potrošačku tražnju i inflaciju,kao i uticaj doznaka u zemljama porijekla.


Antropologija se uglavnom bavi temom etničkog sastava stanovništva migranata u poređenju s "domaćom" populacijom, kao i u posljedicama migracija na kulturu.


Sociologija je zainteresovana za društvene odnose koji generišu migraciju, uticaj migracija na društvene odnose, uloga migranata u stvaranju novih društvenih zajednica na području između "nacionalnih" preduzeća, stvaranje migrantskih institucija u zemljama prijema, kao i proces društvene integracije migrantskih zajednica i pitanja tokom socijalne integracije u uslovima visokih stopa useljavanja.


Istorija je usmjerena na proučavanje, uglavnom masovnih migracija, posebno kada je ista posljedica važnih političkih i društvenih promjena unutar određene istorijske faze.

Političke nauke istražuju savremene političke procese koji stvaraju migraciju, uglavnom prisilnu migraciju, kao i ulogu država u generaciji, kontroli i sprječavanju migracija. Posebnu pažnju posvećuje i pitanjima političke pripadnosti, građanstva, državljanstva migranata i uticaja naturalizacije na razumijevanje političke zajednice u pojedinim zemljama.

Medicina je zainteresovana za migraciju u epidemiološkom smislu, uglavnom kako bi saznala kako se šire određene infekcije;

Smatram da proučavanjem fenomena migracija iz pomenutih perspektiva mogu uticati da se ova tema bolje razumije i promoviše u Crnoj Gori, kako u teorijskom tako i u praktičnom dijelu.

Takođe, mislim da mogu doprinijeti boljem razumijevanju teme crnogorske emigracije u Latinskoj Americi kao i identitetskih pitanja koja se tiču potomaka iseljenika na ovom kontinentu. Smatram da mogu doprinijeti da se održavaju kvalitetni odnosi između Crne Gore i njenog iseljeništva i da se usvoje razni zakoni i politike koje mogu dovesti do unapređenja ovih odnosa.

Koji je tvoj sledeći korak, a kako vidiš sebe u dalekoj budućnosti?

Moj sljedeći korak je odbrana magistarskog rada na prvom i priprema istog na drugom Univerzitetu. Ne planiram previše budućnost, trudim se da živim u sadašnjosti. Ali, ako baš moram da odgovorim, onda bih navela da sebe vidim prisutnu i u Crnoj Gori i u Latinskoj Americi.

Da li nakon završenih studija planiraš povratak u Crnu Goru?

S obzirom da sam dobitnica nacionalne stipendije koja nakon završenih studija zahtijeva povratak u Crnu Goru, obavezna sam da se vratim. Sa druge strane, ugovor o stipendiji dozvoljava ostanak, samo u slučaju ukoliko studenti žele nastaviti svoje školovanje na višem nivou, što bi u mom slučaju bile doktorske studije. U ovom trenutku ne bih mogla odgovoriti da li će to biti razlog mog ostanka u ovoj ili nekoj drugoj latinoameričkoj zemlji.

Koju poruku bi poslala mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Prvo, da pokušaju da otkriju profesiju kojom bi se voljeli baviti, i da rade na razvijanju talenata ka istoj. Drugo, da vjeruju da je moguće raditi posao koji voliš. Treće, da se fokusiraju na svoje prednosti (pa makar bile i najmanje) a ne na nedostatke. Četvrto, da uživaju na odabranom putu i pored raznih ograničenja, jer ograničenja su dio svakog puta ka cilju.Peto, da preuzmu u potpunosti odgovornost za sve pozitivne i negativne situacije koje će ih pratiti na putu, a nikako da iste pripisuju eksternim faktorima, jer, mi smo glavni krivci za sve naše uspjehe i neuspjehe. Šesto, da nauče da kažu NE kada osjećaju NE i da kažu DA kada osjećaju DA. Poručujem im da žive ljubav, iskrenost ka sebi i drugima, i da njeguju viteške karekateristike kod sebe-da budu primjer   zajednici u kojoj žive a i šire.

Što se tiče procesa odlučivanja o školovanju u inostranstvu predlažem im da istražuju i budu uvijek u toku sa ponudom stipendija na raznim univerzitetima u svijetu. Dovoljno je za početak posjetiti sajt Ministarstva Prosvjete Crne Gore na kojem mogu pronaći veliki broj stipendija za crnogorske studente u raznim državama svijeta. Da nakon odabira države i Univerziteta na kojem će studirati usavrše jezik koji se govori u datoj državi i da u komunikaciji sa predstavnicima OMSE pokušaju obezbijediti sve ostale informacije potrebne za njihov odlazak i boravak u izabranoj zemlji.

3 ARMIN ALIBASIC

 

Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju?

Nakon zavrsetka magistarskih studija u Crnoj Gori odlucio sam se za upis doktorskih studija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Trenutno sam na trecoj godini i ostala mi je samo jos odbrana doktorske teze.

Zašto baš ta država i taj studijski program?

UAE su preko naseg Ministarstva za Edukaciju ponudili stipendije tako da je to bilo presudno za moj odlazak u Emirate. Studijski program je kombinacija Mendzmenta Informacionih Sistema i Kompjuterskih nauka ,tako da je to idealna kombinacija za danasnje poslove. Takodje, Masdar Institut ima saradnju sa americkim Massachusetts Institute Technology (MIT) Univerzitetom koji je broj jedan u svijetu kada su u pitanju kompjuterske nauke.

Da li je država opravdala tvoja očekivanja? Da li se način života tamo u mnogome razlikuje od života u Crnoj Gori?

Da - sto se tice finansijske strane, ali ocekivao sam vise u pogledu brige studenata nakon zavrsetka studija (u smislu pronalazenja posla). Da, nacin zivota se u mnogome razlikuje od onoga u Cg. Emirati su izuzetno napredna drzava koja iskoristava potencijale tehnologije pa se tako veci dio birokratije zavrsava online.
Takodje, Emirati su Islamska zemlja pa se treba naviknuti na posebne uslove npr u toku mjeseca Ramazana kao i ostalih islamskih pravila, ali sa obzirom da sam ja musliman, to mi nije tesko palo, cak naprotiv.

Koji su za tebe bili najveći izazovi tokom studiranja u inostranstvu do sada i kako si ih riješio?

Prilagodjavanje novoj sredini, novim kulturama, multietnicnosti ove drzave. Kako vrijeme prolazi, covjek se adaptira i nauci da zivi sa drugima i drugacijima od sebe.

Tvoja najveća motivacija  na tom putu?

Na prvom mestu tu je moja porodica, a zatim zelja za znanjem, ucenjem stari  koje ce biti od koristi meni, ali isto tako i drustvu oko mene.

Šta voliš da radiš u slobodno vrijeme, čime ispunjavaš svoje dane?

Slobodnog vremena nemam mnogo, a to sto imam uglavnom koristim za ucenje Arapskog jezika. Pored toga smatram da je fizicka aktivnost jako bitna, pa  ,kad mi obaveze to dopuste, idem u teretanu, vozim bicikl i slicno.
Takodje, naveo bih snimanje i editovanje video zapisa kao jedan od svojih hobija  , pa ukoliko neko zeli ,moze se pretplatiti na “Unboxing Sve”  You Tube  kanal.

Na koji način smatraš da možeš doprinijeti svojoj zemlji stečenim znanjem?

Moje trenutno usmjerenje je ka tome da radim prikupljanje i analizu velike kolicine podataka. Na engleskom se to zanimanje zove “Data Science” ili “Big Data” kao i mnogi drugi nazivi – ali zajednicko im je da svi iz velike kolicine podataka (koju inace ljudi ne bi mogli obraditi) koristeci razno-razne algoritme izvlace korisne podatke ili cak predikcije, na osnovu kojih donosioci odluka mogu napraviti prave poteze. Smatram da je ovo znanje od izuzetne koristi za nasu zemlju jer se moze primijeniti u bilo kojoj oblasti koja radi sa ogromnom kolicinom podataka.

Koji je tvoj sledeći korak, I gdje vidiš sebe u dalekoj budućnosti?

Nakon zavrsetka doktorskih studija moj plan je da se zaposlim, ili u industriji ili kao akademik. U dalekoj buducnosti sebe vidim u sopstveno-obezbijedjenoj penziji

Da li nakon završenih studija planiraš povratak u Crnu Goru?

Plan mi je da pokusam da se zaposlim u Emiratima makar na par godina gdje bih mogao da  svoje znanje dopunim  znanjem  iz Industrije, da steknem iskustvo radeci za neku firmu koja je visoko kotirana u svijetu .  Nakon takve expertize volio bih da se vratim u Crnu Goru i pomognem da budemo svjetski konkureti ,makar iz ove oblasti kojom se ja 

Koju poruku bi poslao mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Savjetovao bih svakome ko ima priliku da studira u inostranstvu ,da podje tim putem. Neki od razloga su sljedeci: dok ste mladi lako cete se adaptirati na bilo kakve uslove, to ce vam biti jedno veliko zivotno iskustvo, naucicete da razmisljate drugacije, upoznacete nove prijatelje, itd. Za kraj, nikad ne zaboravite svoju maticnu Crnu Goru i uvijek kao finalni cilj imajte da se jednog dana vratite i pomognete razvoju nase zemlje.

2 Nina Cabarkapa

 

Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju? 

Zavrsila sam Osnovnu skolu ,,Dr Dragisa Ivanovic" u Podgorici, zatim upisala Srednju Medicinsku skolu i ucila 4 godine na smjeru-farmacija , takodje u glavnom gradu. Na kraju sam dobila stipendiju za Moskvu. Trenutno sam u Moskvi na  Росси́йский национа́льный иссле́довательский медици́нский университе́т и́мени Н. И. Пирого́ва- u prevodu Ruskom nacionalnom istrazivackom medicinskom univerzitetu Pirogova.

Zašto baš Rusija I zašto baš farmacija?

Od sestog razreda, od kada su uveli u nastavu drugi strani jezik, u mom slucaju ruski, pocela sam da gajim neku vrstu afirmacije i ljubavi. U odjeljenju sam bila najbolja iz ruskog, pa je i to bila dodatna motivacija i sve je ukazivalo na to da ce se od kraja Osnovne skole pojaviti tajna zelja za studiranjem u Moskvi. Taj prelomni period : kako nastaviti, sta upisati, cime se baviti je bio jako tezak za mene, jer nisam bila sigurna u svoj zivotni poziv . Medjutim, zahvaljujuci roditeljima koji su me podrzali, odlucila sam da to bude farmacija, jer je jos uvijek profesija u razvoju, ima perspektivu u buducnosti, jako je human posao, a nismo zanemarili ni finansijsku stranu iste.

Da li je Rusija opravdala tvoja očekivanja?

U pocetku nista nije lako, pa ni privikavanje na divan, caroban grad, na Moskvu. Doci iz zemlje u kojoj zivi 650 000 stanovnika i poceti zivot, apsolutno sam, u gradu od 12 miliona stanovnika, tesko pada jednom strancu, u sta sam se sama  uvjerila. Ali, poteskoce koje za sobom vuce odlazak u inostranstvo vrijedile su, jer Rusija jeste opravdala moja ocekivanja, i sto se tice fakulteta, a i zivota.

Koji su za tebe bili najveći izazovi tokom studiranja u inostranstvu do sada i kako si ih riješila?

Daljina je bila najveci problem, narocito zbog porodice. Ja sam po prirodi jako snalazljiv covjek, tako da sam nasla rjesenje za sve probleme, koji su znali da se dese. Prvo je jako tesko bilo naviknuti se na kilometarske guzve u svim ustanovama, ali doci sat vremena prije radnog vremena i potpisati se na papiru za cekanje, biti jedan od prvih u redu i sacekati, bio je moj lukavi postupak i tada, a i uvijek kada nesto treba da zavrsim. U pocetku sam bila jedini stranac u grupi, ali drugara svi prepoznaju, tako da sada imam odlican odnos sa svojom grupom. Cimerka mi je iz Ekvadora i kada je dosla nije znala ni jedan jezik, osim spanskog. Trudila sam se koliko je bilo moguce da joj sve olaksam i pomagala joj oko ucenja ruskog, a za mene je to bio izazov i  odlicna prilika da usavrsavam svoja znanja i pocnem slobodno govoriti spanski jezik. Metro je bio mozda i najveci izazov za mene!  

Tvoja najveća motivacija na tom putu?

Upornost, rad i trud!
Cilj- obezbijediti sebi dobar zivot u buducnosti, pomoci roditeljima koji se zaista trude da mi obezbijede sve  i usavrsiti se u svakom pogledu.

Čime se baviš kada nemaš obaveza na fakultetu, koji su tvoji hobiji i interesovanja?

Svestrani covjek i prva asocijacija= NINA, tako je bilo i u skoli, pa i sada na fakultetu, gdje sam dobila sertifikat za najaktivnijeg inostranog drzavljanina u 2016/2017oj godini. Ljudi jako cesto ne znaju, koliko sam ja svestrana dok ne dodje momenat kada ja to ispoljim sasvim slucajno ili podijelim fotografiju sa festivala, takmicenja i konferencija. Volim da pjevam i plesem i Moskva tj. moj fakultet mi je jako pomogao da sve to ispoljim, ali i nadogradjujem svoj talenat, Prosle godine sam u Sankt Petersburgu osvojila drugo mjesto na takmicenju u pjevanju, a nedavno sam od 30 studenata sa fakulteta, dobila titulu- TRECI NAJBOLJI GLAS FAKULTETA. U planu je jos mnogo festivala i takmicenja, tako  da na interesantan nacin koristim svaku sekundu svog slobodnog vremena.

Na koji način smatraš da možeš doprinijeti svojoj zemlji stečenim znanjem?

Sto se tice konkretno mene, sada svi na fakultetu i stranci a i Rusi, znaju gdje su moji korijeni i gdje se nalazi Crna Gora. Jako dosta njih planira ljetovanje i dolazak. Ukoliko se vratim u Crnu Goru, svakako mogu pomoci sto se tice prakticinog dijela u farmaciji, jer je ovdje na vecem nivou, zatim svoja znanja ispoljiti i raditi na poboljsanju farmacije kao nauke. 

Koji je tvoj sledeći korak, a kako vidiš sebe u dalekoj budućnosti?


Moj sledeci korak je zavrsiti 5 godina studiranja, zatim magistraturu,a kasnije i doktorat sto se tice obrazovanja. U drugom planu, zelim raditi na usavrsavanju znanja 3 jezika kojim vladam solidno: engleski, spanski i ruski i sto se tice pjevanja i plesa i dalje nizati dobre rezultate i raditi to, jer me zaista cini srecnom i ispunjenom. Dugo sam radila kao animator za djecu na rodjendanskim slavljima, tako da planiram i razviti neki svoj biznis na tom planu, ali za sada tece sve kako sam i zamislila.

Da li nakon završenih studija planiraš povratak u Crnu Goru?

Jos je rano da pricam o tome, preda mnom su 4 godine napornog ucenja, istrazivackih radova, konferencija, ali ako nadjem dobro placen posao i  mogucnost da ostanem u Rusiji, moram priznati da bih ostala, jer mi prija veliki grad i sve sto sam do sada postigla, a i sto cu jos u buducnosti.

Koju poruku bi poslala mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Ne mogu svi da imaju sve petice u skoli ili na fakultetu sve desetke i to nije najveci uspijeh u zivotu. Nemojte da budete rob neostvarenih zelja svojih roditelja. Radite na samopouzdanju, koje je jedna od kljucnih stvari nap utu ka uspjehu. Izaberite sami grad, mjesto, fakultet, smjer i svojim radom i trudom svakog dana ucinite sebe boljim bar za 1%. Najveci uspjeh je mahnuti sa osmijehom jucerasnjem sebi, dati svoj maksimum i nastaviti bolji sa vjerom u sebe, nezavisno od toga da li ste u svjetskoj metropoli ili svom rodnom, voljenom gradu.

 
1 Katarina Martinovic
 
Reci nam nešto o tvom dosadašnjem školovanju?
 
Trenutno sam na master studijama teorijske fizike na Perimeter Institutu u Kanadi. Osnovne studije iz fizike sam završila na Oksford univerzitetu u Ujedinjenom Kraljevstvu.
 
Zašto baš Kanada I zašto baš fizika?
 
Perimeter je jedan od vodećih instituta za istraživački rad u polju teorijske fizike i program koji nude je savršena prilika da vidim koje su granice našeg znanja. Fokus mnogih naučnika ovdje su velika pitanja fizike koja mene interesuju, naime evolucija univerzuma, tamna materija i energija.
 
Da li je Kanada opravdala tvoja očekivanja? Da li se način života tamo u mnogome razlikuje od života u Crnoj Gori?
 
Kanada je nevjerovatna i nasuprot mnogim očekivanjima, uživam čak i u hladnoj zimi kada su temperature u prosjeku -20 stepeni! Razlika u odnosu na Crnu Goru je u sredstvima koja se ulažu u napredak nauke i tehnologije. Moj institut je polovično finansiran od strane vlade, polovično od privatnih donacija. Program koji studiram prati puna stipendija, od smještaja, do hrane i džeparca.
 
Koji su za tebe bili najveći izazovi tokom studiranja u inostranstvu do sada i kako si ih riješila?
 
Najveći izazovi dođu kada je vrijeme da se gleda gdje sljedeće. Istina je da postoje mnoge stipendije koje se nude našim studentima, ali činjenica da nismo dio Evropske Unije često komplikuje situaciju. Kako sam to riješila? Satima istraživanja na internetu, pričanja sa ljudima, apliciranjem na sva moguća mjesta. Na kraju se svede i na sreću i tajming.
 
Tvoja najveća motivacija  na tom putu?
 
Želja za putovanjima, izazovima i novim avanturama. Stekla sam prijatelje na svim krajevima svijeta i to je nešto dragocjeno.
 
Šta voliš da radiš u slobodno vrijeme, čime ispunjavaš svoje dane?
 
Prilično sam aktivna osoba i volim prilično sve sportove. Trenutno koristim zimu da klizam i uživam u tome, a kad otopli počinje ragbi sezona sa timom na univerzitetu. Takodje volontiram na događajima čija je svrha da približe svijet fizike lokalnoj zajednici.
 
Na koji način smatraš da možeš doprinijeti svojoj zemlji stečenim znanjem?
 
Fizika je nauka kroz koju se može naučiti toliko o svijetu koji nas okružuje. To sam naučila tek kada sam imala laboratoriju i praktičnu nastavu iz fizike. Nadam se da će u budućim reformama nastavnog programa biti pomena o uvođenju sličnih metoda predavanja. Sigurna sam da različita iskustva studenata iz inostranstva mogu biti od velike pomoći u ovakvim situacijama.
 
Koji je tvoj sledeći korak, a kako vidiš sebe u dalekoj budućnosti?
 
Aplicirala sam za doktorske studije na nekoliko mjesta u Evropi, bliže kući, ali još uvijek ne znam što će biti sljedeće godine. Dugoročni planovi mi ne idu od ruke i sebe u dalekoj budućnosti ne gledam previše, već planiram godinu po godinu.
 
Da li nakon završenih studija planiraš povratak u Crnu Goru?
 
Želja da se vratim u Crnu Goru naravno postoji, ali rano je reći da li će se to desiti nakon završenih studija ili kasnije.
 
Koju poruku bi poslala mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?
 
Prijavite se. Nikad se ne zna koja će se prilika pružiti. Bilo to semestar, godina, ili duže, vrijeme koje provedete vani će vam proširiti vidike i vratićete se bogatiji za jedno veliko iskustvo.
 
Konsultacije za studente i srednjoškolce o studiranju u inostranstvu održane su 28.12.2017. godine. 
  
Govorili su: 
> Bulić Selma (Italija)
> Nada Pajkanović (Austrija)
> Sofija Bojić (Italija)
> Katarina Martinović (Engleska, Kanada)
> Jovan Jovančević (UAE)
> Đurđina Jevrić (Rusija)
> Arso Ivanović (Njemačka)
> Stefan Ivanišević (Slovenija)
> Božidarka Radović (Slovenija)
 
 
Konsultacije za srednjoškolce su održane u biblioteci Gimnazije Slobodan Škerović, u saradnji sa Unijom srednjoškolaca Crne Gore. Konsultacijama su prisustvovali učeni-ci Gimnazije ‘Slobodan Škerović’, Knights-bridge School International, SVSŠ ‘Sergije Stanić’, Gimnazije ‘Tanasije Pejatović’, JUSMŠ ‘Danilo Kiš’, ‘Kingham Hill School’, GImnazi-je ‘ Petar I Petrović Njegoš’, SSŠ ‘Spasoje Raspopović’. 
Konsultacije za studente su održane u pros-torijama Omladinskog centar - OC i prisus-tvovali su studenti sa sva 3 crnogorska uni-verziteta. 
 
Nakon predstavljanja Organizacije i njenog dosadašnjeg rada od strane Izvršne di-rektorice, naši članovi su govorili o svojim iskustvima, gradovima u kojim studiraju, studijskom programu, procesu odlučivanja, procesu aplikacija, kao i o svemu za šta su smatrali da bi bilo korisno prisutnim.
Nada Pajkanović je ukratko pojasnila način pisanja cv-a i motivacionog pisma.
Interakcija je bila na visokom nivou, i nakon oba događaja prisutni su ostali da duže po-pričaju sa onima od kojih su očekivali najviše pomoći.
 
26165609 1365829830189237 301273922804597634 n
 
26167497 1365829780189242 1353326050866031985 n
 
Konsultacije za studente i srednjoškolce na sjeveru Crne Gore
 
Osim Konsultacija u Podgorici, Upravni Odbor je odlučio da organizuje i Konsultacije za studente i srednjoškolce na sjeveru Crne Gore, na prijedlog Predsjednika Skupštine, Aleksandra Vučinića, koji je ujedno i glavni koordinator i moderator događaja.
Događaj je održan 6. februara 2018. godine, u prostorijama Gimnazije Miloje Dobraši-nović u Bijelom Polju
Svoje savjete i iskustva sa srednjoškolcima i studentima su podijelili: 
> Aleksandar Vučinić,
> Nikolina Shevchenko
> Maida Pilica
 
Skype uključenje su imale:
> Nada Pajkanović
> Selma Bulić
 
Događaj predstavlja težnju za promocijom ciljeva Organizacije i pomaganju i motivisan-ju i onih srednjoškolaca i studenata koji ne žive u Glavnom gradu.
 
1
 
2
Zimska Skupština je održana u srijedu, 27.12., sa početkom u 16h u prostorijama Omla-dinskog Centra OC.
Skupštini su prisutvovali:
 
> Bojana Minić
> Balša Lubarda
> Selma Bulić
> Jovan Jovančević
> Kosta Cerović
> Sofija Bojić
> Đurđina Jevrić
> Tamara Kotlaja
> Đorđije Bošković
> Arso Ivanović
> Milorad Damjanović
 
U ime Organizacije prisutnima su se obratili:

1) Bojana Minić, članica BoT, koja je prisutne uputila u početke Organizacije
2) Balša Lubarda, bivši Izvršni direktor, koji je govorio o postignutom u toku prethod-nog mandata
3) Selma Bulić, Izvršna direktorica, koja je govorila o planu za narednu godinu.
 
S obzirom da je među prisutnim bilo stu-denata koji su u različitoj mjeri upoznati sa radom Organizacije, svima je pružena prilika da daju komentar na rad i šta je to što bi oni voljeli da dobiju od nje.
 
Povodom 6. rođendana Organizacije up-riličena je zakuska, u vidu pića, slatkiša i torte. 
Nakon toga, druženje je nastavljeno u ne-formalnoj atmosferi.
 
26165992 1360624180709802 238463821910041847 n
 
26166031 1360624174043136 1823014113998140819 n
 
  1. Feed
  2. Video
  3. Audio
Southampton postgraduates seize victory in a challenging Association of Project Management contest Southapmton Business School (27/03/17) 
 
Marija Đurđevac studira u Izmiru: Preko kursa turskog jezika do stipendije MNE Magazin (21/03/17) 
 
Dena Dervanović - Lund, grad koji motiviše!  swedenabroad portal Ambasade Švedske, Beograd (03/03/17)
 
Kaj bo z zapuščenimi zapori v Mariboru? (Šta će biti sa zapuštenim zatvorima u Mariboru?) maribor24.si (03/03/17)
 
Povratak tradiciji je neminovan AntenaM (27/02/17)
 
Crnogorski studenti u inostranstvu neiskorišćeni potencijal AntenaM (20/02/17)
 
Istraživač - Nacionalne stipendije za izvrsnost. RTCG (29.12.2016)
 
Podgoričanin Balša Lubarda u Velsu: Istražuje povezanost nacionalizma sa ekološkom bezbjednošću MNE Magazin (27/10/16)
 
Izlaganje Filipa Radenovića: CNN Image Retrieval Learns from BoW: Unsupervised Fine-Tuning with Hard Examples (24/10/16) 
Link do članka
 
Crnogorski studenti u inostranstvu: Ne robujemo rokovima kao stranci, a opet postižemo sve Antena M (16/10/16)
 
Odliv mozgova: Odlaze li nam najbolji? Antena M (22/8/16)
 

„Ambasadori” - na stipendijama Portal Analitika
Link do članka

Organizovan prvi „Ambasade Crne Gore-Otvorena kuća" događaj Ministarstvo Vanjskih poslova
Link do članka

Diplomatsko-konzularna predstavništva „otvaraju vrata“ za studente Portal Analitika
Link do članka

Dan otvorenih vrata za studente u 11 crnogorskih ambasada “ za studente Portal Analitika
Link do članka

Prvi Montenegro Embassies - Open House događaj Portal Vijesti
Link do članka

Studenti se upoznaju sa ambasadama Portal CDM
Link do članka

5 do 5, OMSA, 24.12.2012, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 16.10.2013, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 25.09.2013, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 13.07.2013, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 25.05.2013, Atlas TV

07
JUN
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Ana Music 
Link do audio snimka
25
MAJ
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Milena Stankovic 
Link do audio snimka
17
MAJ
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Bozidar Bukilic 
Link do audio snimka
29
MAR
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Luka Vukadinović 
Link do audio snimka
24
MAR
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Sanja Šćepanović 
Link do audio snimka
01
MAR
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Jelena Pečurica
Link do audio snimka
15
FEB
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Aleksandar Jaćimović
Link do audio snimka
08
FEB
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Marija Raspopović
Link do audio snimka