10 savjeta za aplikacije za studije u inostranstvu

10 savjeta za aplikacije za studije u inostranstvu

Naša draga kreativna direktorica OCSI, Tanja Radovanovic, je za vas ilustrovala " Deset savjeta za aplikacije za studijske programe u inostranstvu". Septembar je krajnje vrijeme da se zavrnu rukavi i počne planiranje i rad za većinu nivoa aplikacija. Savjetima želimo da vas usmjerimo i upozorimo na izazove koje predstavljaju aplikacioni...

Utorak za nas / Tina Kuzman, Crna Gora

Utorak za nas / Tina Kuzman, Crna Gora

  Opiši tok dosadašnjeg školovanja. Tina: Osnovnu školu i gimnaziju sam završila u Podgorici. Osnovne studije takođe u Podgorici na univerzitetu Mediteran, fakultet vizuelnih umjetnosti, smjer audio-vizuelna produkcija. Specijalističku godinu sam provela u Londonu, Queen Mary University of London- Humanities and Social Sciences. Trenutno sam na magistarskim studijama produkcije u...

Utorak za nas / Ratko Tošković, Holandija

Utorak za nas / Ratko Tošković, Holandija

  Opiši tok dosadašnjeg školovanja. Nakon prirodno-matematičkog smjera gimnazije Stojan Cerović, počeo sam sa BSc studijama na Univerzitetu Crne Gore. Na Elektrotehničkom fakultetu (ETF) sam završio BSc studije na odsjeku za Elektroniku, telekomunikacije i računare, a istovremeno sam završio dvije godine BSc studija na Prirodno-matematičkom fakultetu, na odsjeku za...

Objasni tezu za 90 sekundi i osvoji nagradu!

Fondacija Visin objavljuje poziv svim crnogorskim studentima u inostranstvu (CSI) i alumnima koji su donedavno studirali da sa uključe u nagradno takmičenje #TezaZa90Sekundi! Naime, pozivamo sve CSI koji su/će u periodu od 1.09.2017. do 1.10.2018. odbranili/ti svoje teze na kraju osnovnih, Master ili doktorskih studija, kao i na kraju (istraživačkih)...

Stipendija Fondacije Visin 2018-19

U susret novoj akademskoj godini i osmoj godišnjici rada Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI), Fondacija Visin poziva pripadnice/ke crnogorske studentske populacije u inostranstvu (CSI) sa liderskim sposobnostima, strastvenim interesovanjem za pitanja mladih i iskustvom u kreiranju i upravljanju projektima i organizaciji dogadjaja da se prijave za ovogodišnju "Visin Stipendiju...

Naša draga kreativna direktorica OCSI, Tanja Radovanovic, je za vas ilustrovala " Deset savjeta za aplikacije za studijske programe u inostranstvu".

Septembar je krajnje vrijeme da se zavrnu rukavi i počne planiranje i rad za većinu nivoa aplikacija. Savjetima želimo da vas usmjerimo i upozorimo na izazove koje predstavljaju aplikacioni procesi u nadi da ćete biti uspješniji i da ćete nam se naredne godine pridružiti na jednom od vodećih univerziteta na svijetu! (:

Ne oklijevajte da nas kontaktirate ukoliko imate dodatnih pitanja!

Srećno!

1

U akademskom svijetu septembar je Nova godina. Ne samo akademska nego i aplikaciona. To je početak cijelog niza “izazova” za studente koji planiraju da apliciraju za osnovne, master i doktorske programe van svoje matične zemlje. Ukoliko tek sada počinješ da razmišljaš o mogućnostima, popustio/la si cijelu jednu ključnu akademsku godinu u toku koje si mogao/la da nadogradiš znatno svoj akademski profil i pripremiš se uspješno za akademski proces.

3. razred srednje škole, druga godina osnovnih studija (treća u četvorogodišnjim studijama) i prva godina mastera su godine kada se mogu ostvariti dodatni napori, kreirati dodatne aktivnosti i ostvariti ključni kontakti koji mogu biti od koristi u samom aplikacionom procesu godinu dana kasnije. Ustvari, prvi savjet koji dajemo svim budućim CSI i koji važi za svaki ozbiljan akademski aplikacioni proces jeste: "Istraži svoja interesovanja i mogućnosti" 

Ukoliko jesi srećne ruke da te ova brušura pronašla na vrijeme, carpe annum!

Istraži detaljno svoja interesovanja i mogućnosti (vidi niže) i kreiraj detaljan plan aktivnosti koje ti mogu pomoći da kvalitetnije ispuniš očekivanja i zahtjeve akademske aplikacije.

Ovo je tvoja godina da popraviš ocjene i da odeš na studentsku razmjenu!

Da naučiš novi strani ili programski jezik!

Da volontiraš i uključiš se ozbiljnije u aktivnosti koje se bave studentskom populacijom ili određenim problemom u društvu!

Da odradiš kratak staž u nekoj kompaniji ili institutu!

Da apliciras za jednu ili više ljetnjih/zimskih škola, simpozijuma i konferencija!

Da organizuješ, priključiš se, prezentuješ rezultate nekog konkretnog projekta!

Da se oprobaš kao lider, inovator, aktivista, krativac, član tima!

Da ostvariš izuzetne sportske rezultate (sportisti imaju posebno zatjevne aplikacione norme), da se istakneš kao kvalitetan umjetnik ili osvojiš nekoliko nagrada za svoj naučni rad!

I najvažnije, da istražiš dobro Internet i prikupiš sve relevantne informacije o programu/ima za koje planiraš da apliciraš.

Ukoliko kasniš, čeka te mnogo posla u narednih par mjeseci.

Srećom ovjde smo da ti pomognemo!

2

 

Ukoliko si se upravo uključio/la u aplikacioni proces, moraš se upoznati sa aplikacionim kalendarom. Većina aplikacionih procedura za internacionalne studente prati anglo-američku strukturu u kojoj se aplikacije otvaraju u toku septembra i zatvaraju početkom decembra ili januara. Mnogi evropski programi aplikacija prate ovu formu iskljucivo za internacionalne studente, koji apliciraju za dodatno finansiranje, dok se studenti koji su državljani upisuju u toku drugog semestra. Izuzeci su njemački programi DAAD za koji su rokovi ranije u toku novembra mjeseca, programi u Austriji za koje se aplicira tokom juna/jula, kao i programi u Italiji i Sloveniji za koje se aplikaciona procedura obavlja načelno u toku avgusta i septembra mjeseca, par nedelja pred sami početak studija. Naravno, izuzeci su i programi koji se odvijaju na južnoj hemisferi (zbog inverzije godišnjih doba) kao i programi u Japanu, gdje akademska godina počinje prvog aprila. 

Savjet koji dajemo svim CSI kada kreću u pripremu svojih aplikacija jeste: "Budite organizovani!" 

Pored upoznavanja sa akademskim aplikacionim kalendarom valja se upoznati i sa ličnim kalendarom mogućnosti, unutar jedne aplikacione sezone. Naime, svaka aplikacija se sastoji od cijelog niza zahtjeva koji moraju biti ispunjeni. Svaki zahtjev podrazumijeva određenu posvećenost i vrijeme za realizaciju. Za uspješnu aplikaciju potrebno je, dakle, uskladiti svoje trenutne primarne obaveze za naradenih par mjeseci sa potrebom da se na vrijeme realizuje svaki od zahtjeva iz jedne ili više aplikacija.

3

Aplikacije za studijske programe u inostranstvu su u principu prilično zahtjevni procesi. Sve popularnije su “sveobuhvatne aplikacije” kojima se zahtijeva pregršt (izvora) informacija o tebi i tvom radu. Koordinatori aplikacionih procesa kreiraju procese tako da dobiju što kompletniju i što detaljniju sliku o tebi kao o osobi, kao i o tvojim sposobnostima, interesovanjima i dometima unutar akademskog ili drugih interesovanja. Dodatno, aplikacioni procesi sve više obiluju dokazima o zadovoljavanju određenih standarda, kao što su testovi poznavanja jezika na kojem će se predavanja odvijati, testovi razumjevanja određene materije, ali i zrelo i strukturisano razmišljanje/izlaganje na zadatu temu. Za pripremu svih ovih pojedinačnih zahtjeva unutar jedne aplikacije potrebno je vrijeme. Stoga je od izuzetne važnosti na vrijeme identifikovati program za koji želiš da apliciraš.

U aplikacionim procedurama vrijeme je tvoj najveći neprijatelj. Prolazi užasno brzo, a stvari koje treba kompletirati se samo umnožavanju. Ukoliko do sada nisi uspio/jela da se odlučiš, septembar je kritično vrijeme da zagriješ stolicu i usijaš Google sa pretragama svake vrste o tvom željenom domenu rada/studija. Važno je prikupiti što više konkretnih infomacija o programima koji te intrigiraju, kako bi se lakše odradila eliminacija.

4

Pitanje mjeseca (septembra, najkasnije) dakle jeste: 

ZA KOJI/E PROGRAM/E ŽELIM DA APLICIRAM?

Ovo je ujedno i najteže pitanje u cijelom aplikacionom procesu. Pored razgovora sa roditeljima, prijateljima, alumnima samih programa, kontaktiranjem OCSI ili postovanju na MSA, naša preporuka je i posjetiti univerzitet u toku njihovih "Otvorenih dana", stupiti u kontakt sa akademskim koordinatorima i pitati ih sve što te zanima. Konačno, sve je mnogo lakše ako nadješ program koji te inspiriše i koji možeš da vidiš kao uzbudljivi izazov!

5

Već je postala anegdota izjava jedne podgoričke gimnazijalke koja je na pitanje: “Šta ćeš da studiraš?” redovno odgovarala “Ja ću u Rim!”. Akademska aplikacija jeste i treba da bude primarno o akademskom programu. Kvalitetan akademski proces je obično koncipiran tako da te bar desetak puta natjera da se dobro zapitaš: “Zašto ja u stvari sve ovo radim?” 

Ukoliko odgovor nije u samom ishodu, mogućnosti da budeš dio jedne ozbiljne akademske insitucije i tamo uspješno pratiš nastavu i da se usavršavaš, onda podliježeš velikom riziku da 

1) traljavo odradiš aplikaciju, 
2) nakon samog početka studija shvatiš da si se obreo/la u situaciji koju fundamentalno ne želiš i onda ili odustaneš ili provedeš više godina u toj situaciji čekajući diplomu. 

Pomnim istraživanjem i prikupljanjem informacija praviš sebi dakle jednu veliku uslugu u budućnosti, jednostavno jer se zdravo motivišeš za nešto što će iziskivati više godina tvog rada i truda.

Lista naših primarnih predloga za početak istraživanja pored Google-a je data na sidebar-u u OCSI Informatoru na www.omsa.me. To su provjereni sajtovi koji vrve od informacija o konkretnim (stipendijskim) programima.

U Americi, Kanadi i Velikoj Britaniji postoje brojna rangiranja za svaki od priznatih univerizteta, kao i za svaki od programa ponaosob. Ove infromacije mogu zasigurno biti od pomoći pri odlučivanju za koji program valja aplicirati. 

Za rangiranje svjetskih univerizteta najpoznatije top liste su tzv. šangajska i QS lista koje se obnavljaju svake godine i na kojima na žalost i dalje nije ni jedan od crnogoskih univerziteta. Srbija i Slovenija po jedan univerzitet u top 500 na šangajskoj listi i to redom beogradski i ljubljanski. 

QS i Shanghai liste ne rangiraju iscrpno same univerzitetske programe. Nerijetko je slučaj da niže rangirani univerziteti imaju katedru/e za odredjenu oblast gdje su u svjetskom vrhu. U Evropi ovdje može biti od pomoći U-Multirank, koji sortira programe unutar EU. 

Pozicioniranje na listi nije apsolutni indikator kvaliteta obrazovanja, već relativni, pa ga tako i treba razumjeti. Globalno pozicioniranje alma mater univerziteta može biti kritično za osobe koje imaju globalne karijerne ambicije, ali relativno neutralno za osobe koje žele da se ostvare u državi ili regionu.

Neki tipovi programa, posebno master programa, imaju i svoje wiki strane na kojima su izlistani svi renomirani univerziteti na planeti na kojima se ti programi nude, sa njihovim linkovima. 

Ukoliko imaš konkretno akademsko interesovanje onda je vjerovatno najbolje pretražiti veb za institucije na kojima rade lideri u tom konkretnom polju. Ovo je posebno važno za studente koji apliciraju za master i doktorske studije.

Svi koorinatori aplikacionih procesa na kvalitetnim univerzitetima su spremni da ažurno i detaljno odgovore na tvoja konkretna pitanja vezana za neki od programa. U suštini, i na najkompetitivnijim programima, oni su trgovci, koji žele da dobro prodaju svoj proizvod – akademski program, i trudiće se maksimalno da dobiješ ili budeš upućen/a u sve informacije o programu koje te mogu zanimati. Ukoliko su akademski koordinatori zaduženi za aplikaciju neodgovorni, ne odgovaraju na tvoje mail-ove i pozive, ne dostavljaju ti potrebnu dokumentaciju, onda je to jasan znak da je program loše organizovan i da će samo učeše u programu biti prožeto administratorskim propustima i neefikasnošću. 

Dodatan izvor informacija su mreže kao što je OCSI, kontkatiranje osoba koji su trenutno na studijama, povezivanje sa alumnima – generalno razmjena informacija sa što većim brojem ljudi koji su završili program koji te interesuje ili koji imaju sličan studijski profil.

Septembar je dakle ključni mjesec kada se određuju prioriteti među akademskim programima na koje želiš da apliciraš.

 

6

 

Oktobar je mjesec kada moraš početi da realizuješ svoju/e aplikaciju/e. To na dovodi i do sledećeg "upozorenja" : "Nema besplatne aplikacije". 

Možda ćeš uspjeti da osvojiš stipendiju za same studije u inostranstvu, ali svaki aplikacioni proces nosi sa sobom manje ili veće, a sve češće nezanemarljive troškove. Da li će to biti ispit iz jezika ili neki drugi kvalifikacioni ispit, prevod i ovjera diplome/svjedočanstva, nostrifikacija, kreiranje nekog uvjerenja ili bilo kakvog pravnog dokumenta, svaka aplikacija će te realno koštati između 50 i 200 eura.

Ovo je momenat, kako bi Amerikanci rekli, za “parental awareness”. Važno je da ukoliko nisi zaposlen/a ili nemaš svoj dodatni izvor finansija, da prije početka rada na svakoj aplikaciji razgovaraš sa svojim roditeljima i uputiš ih detaljno u troškove koje će tvoja aplikacija iziskivati. 

Šta više, ukoliko su tvoji roditelji ti koji će snositi troškove dodatnih finansija za program koji ne daje punu stipendiju, izuzetno je važno da im to jasno objasniš. U ovom slučaju njihova podrška jeste ključna za tvoju aplikaciju.

Da bi pravilno procijenio/la troškove koji predstoje važno je da sastaviš listu svih zahtjeva koje programi za koje želiš da apliciraš imaju. Tipično, samo procesuiranje aplikacije je između 50 i 100 eura. Prevod dokumenata na strani jezik se kreće između 10 i 30 eura po strani. Ovjere dokumenata haškim apostilom su oko 10 eura po dokumentu.

 

7

 

Dodatno, jako je važno da provjeriš koja standardizovana testiranja su neophodna za tvoju aplikaciju. 

Ukoliko će ti je ovo biti prvi boravak u inostransvtu u poslednje dvije godine i program je na engleskom jeziku, moraćeš da odradiš TOEFL ili IELTS ispit. Za studije na francuskom će ti biti potreban DELF B2, DALF C1 ili TCF ispit zavisno od univerziteta, na španskom DELE B2. Za studije na italijanskom i ruskom ćeš ispit iz jezika polagati u okviru kvalifikacinih ispita, dok ćeš za studije na njemačkom i turskom obično imati nultu studijsku godinu na kojoj izučavaš isključivno jezik. Ipak, po regulativi Evropske komisije, i njemački ima standardizovane testove koji se zovu TestDAF.

Ukoliko apliciraš za osnovne studije u Americi, od koristi će ti biti i SATs. Za master program, ispitu iz engleskog moraš dodati i GRE, dok ukoliko se spremaš za doktorat ili neku specifično postdiplomsko obrazovanje kao što su MBA, pravo ili medicina čekaju te još i Subject GRE, GMAT, LSAT, MCAT. Poslednjih godina je uspostavljen sistem ekvivalencije između GRE i GMAT, pa će u MBA aplikcijama često primiti bilo koji od ova dva testa.

U idealnom slučaju, većinu testova koji su ti potrebni si odradio/la već tokom ljeta. Ukoliko moraš da se organizuješ da ih spremiš u toku jesenjeg semestra važno je da odrediš vrijeme kada imaš najmanje studijskih obaveza i da se na vrijeme registruješ na odgovarajućoj veb stranici.

TOEFL ili IELTS su najosnovni zahtjevi za studente koji žele da studiraju u inostranstvu na engleskom jeziku. Ispiti pokrivaju sve četiri kompetencije: pisanje, čitanje, govor i razumijevanje ali nisu ultimativni testovi poznavanja engleskog jezika, kao što bi to bio Cambridge CPE ispit. Cilj ovih ispita je primarno da se odredi da li si sposoban/a da pohađaš nastavu na engleskom jeziku. Najteža stvar na ovim ispitima nisu pitanja koliko mogućnost da se zadrži koncentracija kroz cijelo ispitivanje koje traje četiri ili više sati, u toku kojih si zarobljen/a pred računarom. Oba ispita su od nedavno dostupna i u Podgorici, TOEFL na Univerzitetu Mediteran a IELTS u British Council-u. Ipak valja uporediti cjenovnik sa ispitnim centrima u regionu (načelno cijene bi trebale da budu svugdje iste). Knjige za pripremu ispita se mogu lako naći na Internetu, a Američki ugao i British Council u Podgorici raspolažu takođe sa literaturom potrebnom za pripremu.

Ukoliko želiš da pripremiš aplikaciju za program u Francuskoj DELF/DALF ispiti se organizuju svakog semestra u Francuskom kulturnom centru, dok se DELE ispiti za španski jezik organizuju jednom godišnje na Filozofskom fakultetu u Nikšiću ili svakog semestra na Institu Serevantes u Beogradu.

GRE ili Graduate Record Exam, kako je puni naziv, je standardizovani ispit za sve studente koji planiraju da apliciraju za postdiplomske studije u Americi, a od nedavno i na većini programana na engleskom u Zapadnoj Evropi. GRE se tipično sastoji od tri dijela: kvantitativnog (čitaj matematika), kvalitativnog (čitaj engleski) i analitičkog pisanja i argumentacije (čitaj engleski). Rezultati GRE su relativni, što će reći da se tvoj rezultat upoređuje sa svim drugim studentima na svijetu koji su radili isti test. Više od samog bodovanja dakle, važniji je procenat iznad kojeg je tvoj rezultat. Tipično aplikacije za postdiplomske studije iz prirodnih nauka zahtijevaju izuzetno visok skor na matematici, koji nije toliko teško ostvariti jer se radi o matematici za drugi razred srednje škole, dok se za društvene i humanističke nauke vrednuje izuzetno kvalitativni rezultat, koji je težak i za studente kojima je engleski maternji jezik. Najbolji način da se pripremiš za ovaj dio testa jeste intenzivno učenje takozvanih “GRE riječi”, uz pomoć tabela, listi, telefonskih aplikacija ili flashcards-a. Treća kompetnecija se obično zanemaruje, ali jeste plus uraditi dobro eseje.

GMAT je sličan GRE-ju, izuzev dodatne kometencije koja se zove integralno rezonovanje, koja testira tvoj kapacitet da brzo i tačno analiziraš i interpretiraš podatke dobijene iz različitih izvora. 

Generalni SAT test je takođe jako sličan GRE testu, po strukturi i načinu ocjenjivanja ali je prilagođen aplikaciji za osnovne studije. SAT se može polagati svega šest puta godišnje van SAD. Kod nas u IB školama u regionu ili u Međunarodnom akademskom centru u Beogradu. 

Za razliku od generalnih ispita kao što su TOEFL, IELTS i GRE, GMAT specijalistički ispiti se organizuju samo dva ili tri puta godišnje (septembar, oktobar, i maj) i održavaju se istog dana na svim test lokacijama na svijetu. Ovo se primarno odnosi na Subject GREs, kojih je sedam: matematika, fizika, hemija, biologija, psihologija, biohemija i molekularna biologija i engleska književnost. Subject GREs testiraju poznavanje specifične materije, što će reći da se testom provjerava da li student dovoljno dobro poznaje osnove materije koju je izučavao/la na osnovnim studijama. Ključno za ove testove je brzina, jer je za probleme koji se obično rješavaju 7-10 minuta dato u prosjeku samo 2-3. Stoga je neophodno dati sebi četiri do šest nedelja za intenzivnu pripremu. 

Zbog dodatnih troškova koje iziskuju, univerziteti u Americi će na svojim vebsajtovima često imati “recommended, but not required” polisu sa Subject GREs. Ovo treba razumjeti kao “required”. Subject GREs su korisni isključivo za aplikacije za doktroske studije u Americi, ali poneki evropski univerziteti će isto cijeniti rezultate testa. LSAT i MCAT su redom specijalistički testovi koje obavezno polažu studenti koji žele da na postdiplomi u Americi studiraju pravo i medicinu.

Preporuka je da se za testove registruješ najkasnije početkom oktobra kako bi osigurao/la da ne plaćaš dodatne troškove bukiranja u poslednjem momentu kao i da ti test bude onda kada tebi najbolje odgovara. Ukoliko radiš neki od specijalističkih testova, preporuka je da se registruješ za ispit krajem avgusta za jesenji rok. Majski rok, iz nekog razloga, ignorišu sve ozbiljne aplikacione procedure.

8

Pored vremena za pripremanje i organizovanje testiranja, oktobar je i mjesec kada treba pripremiti tlo za preporuke. Dva mjeseca pred deadline je idealno vrijeme da ponovo uspostaviš kontakt sa starim profesorima / supervizorima / mentorima / šefovima kojima bi želio/ljela da zatražiš preporuku, kao i da daš do znanja trenutnim profesorima da se boriš za njihovu pažnju. 

Važno je da profesori budu na vrijeme obaviješteni o tvojim ambicijama i o tome kako ti konkretno mogu pomoći. Ovdje je u principu sve dozvoljeno: posjeta, poziv, e-mail, pismo. Važno je dobro promisliti o izboru osoba od kojih ćeš zatražiti preporuku. 

Nekad je pored “velikih imena” koja će napisati generičku preporuku bolje dobiti preporuku od nekog manje pozantog akademika koji će je presonalizovati.

Tipični problem crnogorskih učenika/studenata jeste klopka “Napiši sam/a preporuku i ja ću je potpisati”. Ovo je nešto što je izuzetno loše za aplikanta jer niti dobija ozbiljnu presonalizovanu preporuku niti dobija jasnu generičku. Pismo preporuke koju je student je “krivotvorio” obično nosi previše sličnosti sa motivacionim pismom, repetitivno je i često hvalospjevno. Kao takvo teško da može doprinijeti aplikaciji.

Sa digitalizacijom aplikacionih procedura, od aplikanata se sve češće traži da dostave samo kontakt informacije svojih profesora, preko kojih se njima direktno šalju formulari koje moraju sami popuniti i vratiti. Studenti u tom slučaju često nisu ni upoznati sa tekstom preporuke. U nekim aplikacijama se čak eksplicitno traži od aplikanta da deklariše “zatvorenu preporuku”, što će reći preporuku koju je student dobio/la bez znanja o njenom sadržaju. U mnogim ovakvim aplikacijama dužnost studenata jeste da osiguraju da su njihovi profesori dostavili preporuke na vrijeme.

Tipačan broj preporuka koji je potreban za aplikacije za osnovne i master studije jeste dvije ili tri, dok je za aplikaciju za doktorske studije potrebno najmanje tri preporuke. Od viška glava ne boli, pa ako si u mogućnosti da dostaviš više kvalitetnih preporuka ne oklijevaj da to uradiš ukoliko administrator to ne zabranjuje.

Novembar mjesec nije samo idealan za pisanje romana već i za pisanje motivacionih pisama. Ključna stavka jedne aplikacione procedure jeste paritet između toga kako tebe vide drugi, stučniji ljudi (preporuke) i kako ti vidiš samog/u sebe. U harmoniji ove dvije komponente mogu da učine i nemoguće. Kontrastne, mogu da uniše aplikaciju. Ipak, motivaciono pismo se piše bez ikakvog znanja o sadržaju preporuke/a. Ono reflektuje koncizno i stukturisano rezonovanje o aplikantovom razvoju do momenta predaje aplikacije, kao i stremljenja, planove i očekivanja vezano za budući razvoj. Motivaciona pisma se mogu zahtijevati u više osnovnih formata, kratko – do 500 riječi, dugo 700-800 riječi i Statement of Purpose (SoP) koje često broji više od 1500 riječi i koje je mnogo složeniji format. Osim u kratom formatu, gdje moraš biti ekspeditivan/na, svako motivaciono pismo je priča o tebi. Moraš se pozabaviti strukturom koliko i sadržajem i osigurati da se ključne informacije ističu na nenapadan, jasan način.

Motivaciono pismo, kao i pisma i mailovi, se potpisuje na kraju, pa se nikad ne započinje sa “My name is …”. Prvi paragraf je “make it or break it” za svako pismo ovog tipa. U njemu si ili uspjeo/la da ugrabiš pažnju čitaoca ili si ga/je učinio više manje ravnodušnim (kao i stotinak drugih pisama koje je prethodno pročitao/la). Centralni paragrafi ti daju mogućnost da se razviješ u junaka/heroinu priče, sa konkretnom misijom i vizijom o tome šta je sledeći korak u priči. Cijene se odlučnost, konciznost, koherentnost, afirmativne rečenice, ambicija, konkretni primjeri za svaku važnu karakteristiku koju želiš da prezentuješ, jasne indikacije da poznaješ disciplinu za koju apliciraš. Ne cijene se patetika, potencijal kao glagolski način, nesigurnost, repretitivnost, redanje činjenica, prozaičnost, volatilnost, prazan hvalospjev bez konkretnih primjera. Konačno, poslednjih 30% pisma treba posvetiti samom programu za koji se aplicira. Daj odgovore na pitanja: Zašto baš taj program? Zašto baš ti u tom programu? Kako tvoj profil odgovara svakom od zahtjeva programa? Šta ti možeš dobiti od programa i šta program može dobiti od tebe? Pismo zatvori afirmativnom rečenicom.

Univerziteti su prilično eksplicitni kada se govori o tome kako motivaciona pisma moraju biti formatirana i izuzetno je važno da se formati poštuju. Ako se traži pismo od 700 riječi, nećeš poslati pismo od 701+ riječi. Ako se traži da se u okviru pisma odgovori na konkretna pitanja onda osiguraj da su odgovori na pitanja jasno uočljivi u pismu. Ako se uz pismo šalju eseji, osiguraj da su eseji kvalitetno odrađeni i da odgovaraju na zadatu temu. Otarasi se gramatičkih, pravopisnih i logičkih grešaka tako što će bar nekoliko nezavisnih čitalaca proći detaljno kroz tvoje pismo i dati ti svoje mišljenje. Idealno, daj sebi nedelju dana odmora između dva poslednja editovanja, kako bi dozvolio/la određenu distancu u odnosu na sadržaj.

 

9

Pred sami kraj, važno je da središ svu prikupljenu dokumentaciju i da uporediš je sa listom koju program zahtijeva.

Pokušaj da ne zaboraviš ni jednu od stavki u aplikaciji i da ih ne odradiš na način suprotan onom koji je propsan na vebstranici univerziteta. 

Obavezno provjeri: 

1) da su svi rezultati testova proslijeđeni pravim odsjecima na pravim univerzitetima (provjeriti kodove za TOEFL i GRE npr.), 

2) da svaki od profesora/mentora koji pišu preporuke ima tačne instrukcije za predaju, 

3) da su sva akademska dokumenta (svejdočanstva, diplome, transkripti) prevedeni i da je na njih stavljen haški apostil ukoliko se to zahtijeva, 

4) da si predao/la pravu, finalnu verziju motivacionog pisma/SoP-ja, u pravom formatu (.pdf, .doc, .docx), 

5) da si uplatio/la aplikacionu taksu i da si dobio/la potvrdu o uplati, 

6.) da si popunio/la tačno sve kontakt informacije.

Sa svim ovim provjerama ostaje ti kao poslednja stavka sređivanje CV-ja ili rezimea. Ukoliko se u aplikaciji traži rezime, važno je odrediti koji format rezimea bi najbolje funkcionisao u odnosu na ostatak aplikacije. To tipično nisu radne forme CV-ja, niti standardni Europass format. Najpreporučljivije su kratke forme (od 2 strane), u kojima se kao prva i najvažnija stavka potencira dosadašnje obrazovanje. 

Bez obzira na format, važno je da CV bude koncizan i da sadrži sve one informacije za koje nije bilo mjesta u motivacionom pismu, a koje bi bile interesantne administratoru za aplikacije. 

Preporučljivo je da se dokument formatira u .pdf-u i da se ubace hyperlinks za sve ključne stavke (disertacije, naučno-istraživački radovi, projekti, aktivnosti, vannastavne aktivnosti, govori, prezentacije) kako bi se smanjio ukupan broj riječi a ostavila mogućnost administratoru da se dodatno informiše.

10

Rok predviđen za predaju aplikacije je crvena linija koju nikako ne treba da pređeš. U 99% slučajeva, ovo će značiti automatsku diskvalifikaciju. Ipak, nekada rokovi nisu precizirani već se aplikacije procesuiraju kontinuirano, od momenta otvaranja aplikacija do momenta kada su sve predviđene pozicije popunjene kandidatima koji ispunjavaju uslove, tzv. “rolling basis”. U oba slučaja velika je prednost predati aplikaciju što je ranije moguće. Rana aplikacija je jasna indikacija dobre organizacije kao i da kandidat sa velikom sigurnošću zna šta želi. Takođe, omogućava ranije ili preferncijalno razmatranje za finansiranje i stipendije. U nekim, srećnim slučajevima to omogućava i da se naknadno isprave greške u predatoj aplikaciji ukoliko te administrator obavijesti na vrijeme.

Ključna dilema kod vremena predaje aplikacije jeste zavisnost kvaliteta aplikacije od rezultata semestra u toku kojeg se aplicira. Mnogi aplikanti će tako aplikaciju razvući do poslednjeg momenta kada se prioriteti tipično miješaju sa ispitima na trenutnom studijskom programu. Ovdje se vraćamo na Pravilo 1. Kandidat koji aplikaciju planira duže ima mogućnost da aplikaciju preda mnogo ranije i rastereti sebe nepotrebnog stresa u ključnom period kada se završavaju akademske obaveze na trenutnom programu, i tako osigura kvalitet rada. Kod aplikacija koje su na “rolling basis”, veliki je benefit ako se aplikacija procesuira prije zimskih praznika, jer se tako stiče komparativna prednost u odnosu na mnoge druge aplikante koji će biti razmatrani u gomili aplikacija sa kraja decembra. Dobra praksa je stupiti u kontakt sa adiministratorima i profesorima od samog početka semestra i razvijati konverzaciju do samog procesuiranja aplikacije.

Srećno!

 

 

tina kuzman

 

Opiši tok dosadašnjeg školovanja.

Tina: Osnovnu školu i gimnaziju sam završila u Podgorici. Osnovne studije takođe u Podgorici na univerzitetu Mediteran, fakultet vizuelnih umjetnosti, smjer audio-vizuelna produkcija. Specijalističku godinu sam provela u Londonu, Queen Mary University of London- Humanities and Social Sciences. 
Trenutno sam na magistarskim studijama produkcije u Podgorici i radim u firmi Open Box Studio koju je formiralo moje društvo sa fakulteta. Bavimo se produkcijom i 3D štampom gdje smo za sada jedini koji tu tehnologiju koriste u komercijalne svrhe.
Bila sam i na ljetnjoj školi filma u Pragu 2017.

Koliko je na tebe uticalo studiranje u inostranstvu?

Studije u inostranstvu su mi otvorile vidike za aktuelna dešavanja u svijetu, posebno u domenu kulture i umjetnosti gdje je Crna Gora i dalje vrlo slaba. 
Sa druge strane, zavoljela sam više svoju zemlju i potencijal ljudi u njoj jer vjerujem da se kod nas može mnogo bolje nego što mi mislimo. 
Upoznala sam puno ljudi iz svijeta i stekla uvid u njihove kulture i shvatila da svi imaju svoje probleme, nikom nije mnogo bolje ili gore. Osnovna razlika je u tome što se ljudi u inostranstvu manje žale a više rade. Dok sam bila u Londonu, shvatila sam da u jednom takvom gradu mogu da naučim puno jer toliko prilika za edukaciju i inovacije ima ali da nemam toliko prostora da značajno doprinesem koliko bih u svojoj zemlji mogla. Dok smo mladi u Crnoj Gori i ne krećemo se puno, lako se fokusirati na ono što ne valja. Posle Londona sam vidjela bolje sve ono što valja. Potencijal u prirodi, ljudima, klimi. Ništa tu nije značajno novo ali nakon nove sredine, bolje sam shvatila opcije da se iskoristi ono što imamo ovdje.

Tvoja najveća motivacija na tom putu?

Bila sam motivisana većom sredinom, drugim jezikom, novim vještinama, kulturom i brojnim opcijama da istražujem i da se izrazim u umjetničkoj branši.

Da li si nekad pomislila da odustaneš?

Nikad.

Da li ti se tokom boravka u inostranstvu dešavalo nešto nesvakidašnje, što bi željela da podijeliš sa nama?

Dešavalo mi se da upoznam neke bitne ljude i shvatim da su obični ljudi kojima je lako prići i kao mladu osobu, shvatili su me ozbiljno.

Zbog čega si odlučila da se vratiš u Crnu Goru?

Dok smo mladi u Crnoj Gori i ne krećemo se puno, lako se fokusirati na ono što ne valja. Posle Londona sam vidjela bolje sve ono što valja. Potencijal u prirodi, ljudima, klimi. Ništa tu nije značajno novo ali nakon nove sredine, bolje sam shvatila opcije da se iskoristi ono što imamo ovdje. Treba krenuti od edukcije kroz zabavniji karakter u odnosu na prilično krute i zatvorene puteve kojima smo se kretali ranije. Mislim da je Crna Gora trenutno spremna da se otvori novim načinima edukovanja i novim tehnologijama. U domenu kulture i umjetnosti u Crnoj Gori ima puno da se radi a ima i potencijala, kreativnosti i mladosti. Potrebna nam je bolja organizacija, više preduzetničkih vještina i ne toliko mnogo vremena za ozbiljan napredak. Ovim temama planiram da se bavim. Sa inostranstvom bih ostala na vezi i išla da dopunim svoja znanja i dovedem nove ljude kod nas. To je za mene ispunjavajući osjećaj.

Koju poruku bi poslala mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Mislim da je jako bitno otići i ne razmišljati puno o tome. Nema nikakve filozofije, bitne lekcije su neminovne. U tom procesu se čovjek sam sa sobom najbolje upoznaje a onda može da se vrati i sigurno doprinese. Nije poenta u odlasku po slavu i milione nego u odvajanju od kuće onoliko koliko je potrebno da se sazrije i ostane kući zahvalan. Nikad se nije dobro završilo kad se negdje bježi.

Dopuni poznati arhetip odlikom za individualnu valorizaciju unutar i izvan modernog crnogorskog društva: "Čojstvo, junaštvo i..."?

Sloboda.

Šta danas rade ljudi koji su te originalno inspirisali da pratiš svoja interesovanja i ambicije, da radiš na dostizanju profesionalnog nivoa na kome si trenutno? 

Interesantno je da su ti ljudi sada svojim kućama, u svojim rodnim zemljama, bave se edukacijom i kulturom na svakakve zanimljive načine, obogaćeni iskustvima i novim poznanstvima koje su stekli na putu. 

Da si danas maturirala u Crnoj Gori, koji bi bio tvoj idući korak?

Odmah bi se bacila na praksu i ostavila teoriju po strani.

ranko toskovic

 

Opiši tok dosadašnjeg školovanja.

Nakon prirodno-matematičkog smjera gimnazije Stojan Cerović, počeo sam sa BSc studijama na Univerzitetu Crne Gore. Na Elektrotehničkom fakultetu (ETF) sam završio BSc studije na odsjeku za Elektroniku, telekomunikacije i računare, a istovremeno sam završio dvije godine BSc studija na Prirodno-matematičkom fakultetu, na odsjeku za Fiziku. Nakon toga sam završio specijalističke studije u grupi za Elektroniku na ETF-u. Slijede MSc studije iz Nanonauka i nanotehnologija koje sam završio na KU Leuvenu i Chalmers univerzitetu tehnologije i tokom kojih sam se specijalizirao za nanofiziku. Nakon toga sam uradio doktorat iz eksperimentalne fizike, u oblasti kvantne nanofizike, na TU Delftu. Trenutno radim kao istraživač u holandskom nacionalnom institutu za metrologiju. 

Koliko je na tebe uticalo studiranje u inostranstvu?

Učinilo me je samostalnijim.

Tvoja najveća motivacija na tom putu?

Sviđalo mi se to sto sam studirao i želio sam da budem u vrhu klase, gdje god da sam studirao.

Da li si nekad pomislio da odustaneš?

Ne. Odustajanje nikada nije bilo opcija. To je samo za one koji to mogu da priušte.

Da li ti se tokom boravka u inostranstvu dešav nešto nesvakidašnje, što bi želio da podijeliš sa nama?

Ne, ja sam poprilično dosadan.

Zbog čega si odlučio da ostaneš u inostranstvu?

Za sada ostajem van Crne Gore zbog boljih ekonomskih uslova, a i zbog toga što Crnoj Gori nije potrebno znanje koje sam stekao tokom mastera i doktorata.

Koju poruku bi poslao mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Ako razmišljate o tome, provedite dosta vremena na internetu tražeći stipendije i uložite vrijeme (na vrijeme) u učenje engleskog jezika, ako vec nije dobar. Ako ne razmišljate o tome, počnite. :)

Dopuni poznati arhetip odlikom za individualnu valorizaciju unutar i izvan modernog crnogorskog društva: "Čojstvo, junaštvo i..."?

Istrajnost.

Šta danas rade ljudi koji su te originalno inspirisali da pratiš svoja interesovanja i ambicije, da radiš na dostizanju profesionalnog nivoa na kome si trenutno? 

Ljudi koji su mi sugerisali da pođem vani na studije su uglavnom bili moji nastavnici i profesori. Većina njih i danas radi u obrazovanju ili se bavi naukom na neki način.

Da si danas maturirao u Crnoj Gori, koji bi bio tvoj idući korak?

Sjedio bih za kompjuterom satima dnevno dok ne bih našao program sa punom stipendijom za BSc studije u fizici negdje u EU. Ne zbog toga što mislim da su BSc studije u Crnoj Gori loše (naprotiv, zapravo - ja, na primjer, sam pošao iz Crne Gore sa odličnom bazom znanja i radnim navikama), već jer bih volio da sam bio izložen internacionalnom okruženju od početka mojih studija

Fondacija Visin objavljuje poziv svim crnogorskim studentima u inostranstvu (CSI) i alumnima koji su donedavno studirali da sa uključe u nagradno takmičenje #TezaZa90Sekundi!
Naime, pozivamo sve CSI koji su/će u periodu od 1.09.2017. do 1.10.2018. odbranili/ti svoje teze na kraju osnovnih, Master ili doktorskih studija, kao i na kraju (istraživačkih) stažiranja, da nam dostave kratke video zapise u kojima u 90 sekundi sumiraju temu i ključne rezultate svog istraživačkog rada. Fondacija Visin takmičenje objavljuje u saradni sa Organizacijom crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI). Svi zainteresovani svoje video zapise trebaju dostaviti putem e-maila na ocsi.omsa@gmail.com u .zip formatu do 01.10.2018. Svi video zapisi moraju biti na našem jeziku. OCSI će na svojoj YouTube stranici postavljati pristigle zapise u redovnim intervalima zaključno sa 11.10.2018. Video zapisi sa najboljim reakcijama na društvenim mrežama će ući u uži krug. Budite kreativni i iskoristite vaša trenutna istraživačka i radna okurženja da najbolje predstavite ideje na kojima ste radili! Za referencu možete pogledati link jednostavnog video zapisa koji je Dr. Mihailo Mirković nedavno pripremio za opis svoje doktorske teze (na engleskom): https://youtu.be/Bq8KLq9jCUQ.
Cilj konkursa jeste da prikaže CSI zajednici raznolikost specijalizacija koje u njoj postoje i da stimuliše dalju saradnju izmedju CSI. Dodatno, želimo da prikažemo crnogorskoj javnosti izuzetne projekte na kojima CSI rade i da inspirišemo buduće generacije istraživača. Konačno, pridružujemo se globalnom pokretu u akademskoj zajednici gdje univerziteti širom svijeta motivišu mlade istraživače da učestvuju u sličnim takmičenjima, i široj javnosti pojednostavljeno prezentuju rezultate izuzetno kompleksnih istraživačkih poduhvata.
Fondacija Visin i OCSI će pobjednika takmičenja objaviti u subotu 20.10.2018. za kada se planira ovogodišnji Montenegro Embassies Open House (MEOH) dogadjaj, širom Evrope. Fondacija za ovu aktivnost obezbijedila nagradni fond od 500 EUR koji ide pobjedniku/ci. Ovim putem, ipak, pozivamo sve zainteresovane strane i potencijalne donatore da se uključe u aktivnosti i promociju rezultata mladih iz Crne Gore na vodećim univerzitetima širom svijeta, i time doprinesu ozbiljnosti i kvalitetu takmičenja. Za sve informacije možete kontaktirati direktno Izvršnog direktora Fondacije - Andreja Nedovića, na andrej.nedovic@gmail.com.
Srećno učesnicima, a svim CSI takodje želimo srećan početak nove akademske godine!
 
U susret novoj akademskoj godini i osmoj godišnjici rada Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI), Fondacija Visin poziva pripadnice/ke crnogorske studentske populacije u inostranstvu (CSI) sa liderskim sposobnostima, strastvenim interesovanjem za pitanja mladih i iskustvom u kreiranju i upravljanju projektima i organizaciji dogadjaja da se prijave za ovogodišnju "Visin Stipendiju za CSI Liderstvo".
Visin Fondacija je nastala kao inicijativa alumnija i članova Borda povjerenika, sa dugoročnim ciljem da lansira ultimativni program stipendiranja mladih talenata iz Crne Gore za vodeće svjetske programe visokog obrazovanja. Kratkoročno, vjerujemo da je pružanje podrške razvoju CSI mreže ključni korak ka realizaciji pomenutog cilja, i da će, kroz praktikovanje integeneracijskog povezivanja i mentorstava među CSI, buduće generacije imati osiguranu podršku za svoje ambicije, bez obzira na ekonomske i geopolitičke prilike u Crnoj Gori i na Balkanu.
Stipendija će stimulisati rad Upravnog odbora OCSI, i to kroz proces izbora Izvršnog diretkora/direktorice. Izvršna direktorica/direktor (ID) ima zadatak da unaprijedi uslove za uspostavljanje zajedničkog djelovanja medju novom generacijom crnogorskih studenata u inostranstvu (CSI), u periodu koji se smatra ključnim za dinamiku CSI populacije i buduću migraciju mladih iz Crne Gore. U okviru svoje uloge, on/a okuplja tim CSI saradnika na lokacijama širom svijeta, sa različitim akademskim profilima i vještinama. Zajedno oni rade na ispunjavanju OCSI agende koja je ID-u povjerena od strane Borda povjerenika.
Stipendija i Fondacija simbolično nose naziv “Visin” po kapetanu Vizinu, moreplovcu rođenom u Prčnju, koji je na poziv Hazbuške Monarhije na brodu Splendido oplovio svijet u periodu između 1852. i 1859., i time bio tek šesti profesionalni moreplovac koji je to učinio posle Magelana. Po povratku sa ekspedicije, kapetan Vizin je stigao u Trst 30. avgusta 1859., pa stoga je i simbolični datum lansiranja stipendije 30. avgust.
Iznos stipendije od 3,000 EUR se dodjeljuje kandidatu sa najboljom aplikacijom za poziciju Izvršnog direktora/direktorice OCSI, na period od godinu dana, u pet rata kroz akademsku 2018/19. godinu, i to: 27.12.2018., 27.03.2019., 27.06.2019., 27.09.2019. i 30.10.2019, kada počinje mandat novog/e Izvršnog/ne dirkeotra/ice. Stipendijom se želi osigurati da kandidat može da se posveti radu na unapredjenju OCSI misije i vizije kao najvažnijoj sekundarnoj aktivnosti pored svojih univerzitetskih obaveza, u cilju daljeg poboljšanja saradnje i komunikacije među sve brojnijom i različitijom CSI populacijom. Mi snažno vjerujemo da je dalji rad na unapredjenju saradnje medju CSI populacijom od kritičnog značaja, kako za same CSI tako i za budući razvoj matične države.
Profil kandidata:
- redovan student osnovnih (min 2 god.), master studija, ili doktorskih (max. 2 godina) studija u inostrastvu, ne računajući zemlje regiona (Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju i Srbiju)
- dokazani akademski rezultati (min. srednja ocjena B u ECTS, 3.0 u GPA, i ekvivalentno u drugim sistemima)
- poželjno iskustvo u radu sa NVO, projektnom menadžementu, istraživanju, omladiskom aktivizmu, veb dizajnu
- poželjno iskustvo u radu i koordinaciji rada sa većom grupom ljudi u uslovima bez direktnog fizičkog kontakta (virtuelna komunikacija)
- liderstvo, kreativnost, proaktivnost, tačnost, organizacijske sposobnosti, postavljanje prioriteta i planiranje unaprijed
- engleski jezik (C1 – Napredni nivo) i još jedan strani jezik
Proces selekcije:
Svi zainteresovani kandidati mogu poslati CV (max. 2 stranice) i motivaciono pismo (max. 500 riječi) na ocsi.omsa@gmail.com do subote 15.09.2018. u ponoć po CET-u. Po prijemu aplikacije, kandidati će dobiti i link za kratak dodatni upitnik koji je neophodno ispuniti najkasnije do nedelje 16.09.2018. u ponoć po CET-u.
Kandidati koji uspješno prodju prvi krug će biti pozvani da dostave propratnu dokumentaciju (akademske transkripte, i sl.), i da se priključe nastavku selekcionog procesa koji će trajati zaključno sa nedeljom 07.10.2018. Kandidati će biti obaviješteni o finalnoj odluci o stipendiranju u utorak 9. oktobra tekuće godine. Izabrani kandidat preuzima ulogu Izvršnog/ne direktora/ice 1. novembra. Molimo da poziv proslijedite svim kolegama za koje mislite da bi bili zainteresovani za kandidaturu. Ne oklijevajte da nas kontaktirate ukoliko imate bilo kakva pitanja o OCSI i stipendiji. Ukoliko ste zainteresovani da kao CSI alumni podržite stipendiranje, ili ukoliko imate dodatnih pitanja, takođe ne okijevajte da nas kontaktirate na ocsi.omsa@gmail.com.
Konačno, svim CSI želimo izuzetno uspješnu akademsku 2018-19 godinu!
 

40685520 1664457520326465 9202503533792854016 n

 

Opiši tok dosadašnjeg školovanja.

Završavam osnovnu školu kao đak generacije i dvostruki republički prvak iz fizike i upisujem srednju muzičku školu ,,Vasa Pavić", odsjek gitara. Vanredno polažem drugi i četvrti razred srednje škole, i sa 16 godina upisujem muzičku akademiju u Beogradu kao prvoplasirana na listi upisanih na svim odsjecima. Bečelor završavam sa 19 godina u Ženevi, Master iz muzičke pedagogije sa 21. Na istoj instituciji stičem diplomu mastera interpretacije, a kasnije i specijalističkih studija u Bazelu. Uporedo sa studijama u Švajcarskoj završavam specijalizaciju u Strazburu i sve ispite osim magistarskog na akademiji u Gracu. Upravo počinjem šestu godinu kao stalni profesor na muzičkom konzervatorijumu, a treću kao vanredni profesor na muzičkoj akademiji.

Kako je cilj vaših intervjua da budućim generacijama studenata dâ praktične informacije, izostavljam imena profesora i institucija, jer muzičari ih znaju, a ostalima nisu relevantne. Institucije zbilja nisu toliko bitne u mom pozivu, jer koliko god da znanje ključnih muzičkih predmeta obogaćuje muzičara, ono ka čemu svaki perspektivni, mladi muzičar stremi je ,,željeni" profesor glavnog instrumenta. Nešto nalik trenerima tenisa ili guruima u istočnjačkim kulturama, profesor instrumenta je osovina muzičkog školovanja. Budući da se muzički izvođač, poput glumca, istovremeno služi svojim umom, tijelom i emocijama, a časovi su individualni, neizbježna je bliskost sa profesorom. Njegovo znanje i ličnost ostavljaju neizbrisiv trag na mladim osobama, stoga je izbor profesora, to jest kompatibilnost s njim, ono o čemu najviše treba promisliti, prije svih drugih prednosti ili mana određene institucije. Moja motivacija, pogledi na umjetnost, a i život, su u prvih desetak godina školovanja bili pod velikim uticajem mojih profesora i neizmjerno sam im zahvalna što su u svakom trenutku podržavali i poštovali moju ličnost, jer nije rijetko da profesor ,,slomi" ono u čemu se student razlikuje od njega.

Uz redovnog profesora gitare, najviše sam učila van univerziteta. Muzički festivali, takmičenja, seminari ne pripadaju studijama, a neizostavni su za bilo koga ko želi da se ozbiljno bavi muzikom. Susreti sa najvećim imenima klasične gitare, pedagozima koji su stvorili generacije profesionalaca, a prije svega sa gitaristima tada mog uzrasta su glavni dio onoga što zovem svojim ,,školovanjem". Mimo ličnog učešća na seminarima i takmičenjima, dani i nedjelje koje sam provela u istom smještaju sa kolegama prvo iz regiona, pa onda i svijeta, su mi omogućili uvid u različite škole gitare, repertoar, radne navike, stavove i vrijednosti pojedinaca koji su nerazdvojne od načina svirke. Omogućili su mi da u svaki dan u svojoj dnevnoj sobi ili na hodniku hotela slušam mlade gitariste kojima se divim, da prisustvujem magiji njihovog susreta sa jednako talentovanim profesorima, a u nekim slučajevima, i da shvatim šta sam spremna da žrtvujem, a šta nisam kada je u pitanju karijera. Ti kontakti su rezultirali ne samo razmjenom informacija, već i mnogim prijateljstvima koje danas imam širom Evrope. U brojkama se radi o četrdesetak festivala kojima sam prisustvovala kao učenik ili takmičar, a tridesetak gdje sam bila profesor, član žirija ili koncertant.

Koliko je na tebe uticalo studiranje u inostranstvu?

Kako se radi o bitnijoj polovini mog života, mogu samo da nagađam koliko bih bila drugačija da sam ostala u Crnoj Gori. Ono što mogu navesti kao specifičnost Ženeve u odnosu na nečije drugo ,,inostranstvo" je njena etnička raznolikost. Nerijetko su u slučajnoj grupi od desetak osoba zastupljeni svi kontinenti. Takođe, zbog nedostupnosti smještaja u Ženevi, nisam bila u studentskom domu, nego u takozvanom foajeu u kome su bili smješteni kako studenti, tako i sezonski radnici, stažisti iz Ujedinjenih nacija, ljekari specijalizanti, fizički radnici... Iako sam zadugo bila najmlađa, mislim da mi je značilo da od starta budem u kontaktu sa ljudima različitih profila, van akademskog miljea, i da vidjevši kompleknost života nakon studija, shvatim da nisu vrijedne stresa. To na primer nisam znala tokom prve dvije godine studija u Beogradu, dok su svi oko mene bili studenti i kad sam poništavala devetku.

Tvoja najveća motivacija na tom putu?

Radoznalost.

Da li si nekad pomislila da odustaneš?

Iako mi fali sposobnost organizacije, imam dobru dugoročnu memoriju, takmičarski duh i radoznale sam prirode, tako da studije nisu mogle teško da mi padnu. Nažalost, gitara ne pripada orkestru i nikako da postanem sama svoj menadžer, jer taj talenat nemam ni u tragovima, a kada sam birala profesiju niko mi nije reko da će mi trebati. Pomalo zavidim ljudima koji imaju radno mjesto van svoje kuće, čije su profesije emotivno lakše, ukalupljenije, zahtijevaju manje rada na sebi, snage volje, organizacije. Ljudima koji uveče ostave svoj posao na poslu. Nekada odustanem od kompozicije na kojoj radim, jer uprkos tome što mi se sviđa kako je drugi sviraju, ne uspijem da pronađem način na koji ću dostojno izraziti i sebe i kompozitora. A od profesije ne bih mogla da odustanem, sve i da hoću, jer jednom kad sam ovladala tim apstraktnim jezikom i uspjela sebe da izrazim tonovima bolje nego što mogu riječima, instrument je postao vrsta terapeuta-sagovornika. Veče pred koncert uvijek poželim da odustanem, ali se predomislim u toku sljedećeg dana, a onog sljedećeg žudim da se vratim na scenu.

Da li ti se tokom boravka u inostranstvu dešava nešto nesvakidašnje, što bi željela da podijeliš sa nama?

Smotana, a samouvjerena osoba sakupi stotinu anegdota za dvanaest godina. Ako mogu, radije bih iz ličnog iskustva da posavjetujem srednjoškolce da ne vezuju svoj identitet za određeni talenat ili predmete koji im (ne)idu, makar ne u tolikoj mjeri da odustanu od izazova. Kroz osnovnu i srednju školu sam prezirala časove stranih jezika i pitala se zašto umjesto njih ne uvedu još nešto bitnije kao što je matematika ili kontrapunkt. Po meni je to bilo nepotrebno dupliranje znanja, jer ako nešto mogu reći na svom jeziku, zašto bih gubila vrijeme da to isto kažem na još dva. Shodno tome, smatrala sam da nisam talentovana za jezike, a nisu mi ni bili interesantni. Međutim, iz romantičnih pobuda počela sam da govorim engleski jezik, tokom studija mi je trebao francuski, zatim sam uz prijatelje naučila italijanski i španski, a iz hobija i zbog posla njemački, tako da sam nekih šest godina nakon moje odbojnosti ka jezicima imala intervjue za posao i radno iskustvo na šest jezika, a u međuvremenu sam ovladala komunikacijom na još dva. Osim originalne literature, bonus prijateljstava i prilika za posao, kroz jezike bolje proživljavam kompozicije nastale na određenom podneblju, svako malo se obradujem novom etimologijom, imam osjećaj da su mi date kulture nadomak ruke. Pritom i dalje nisam talentovana za jezike, ali pošto mi nisu profesija to je postalo nebitno. Uvjerenja u stilu ''ja ne volim njemački" i "ja ne volim kinesku hranu" pripadaju nezrelom razmišljanju, ukoliko ih vidite kao prepreke, a ne izazove koje vas dijele od zaista bitnih životnih opredjeljenja.

Zbog čega si odlučila da ostaneš u inostranstvu?

Osobe koje najviše cijenim u svom trenutnom okruženju su uklopljene, zadovoljne, imaju puno profesionalnih i ličnih prilika da rade ono što ih ispunjava, nesmetano napreduju. Osobe koje najviše cijenim u Crnoj Gori često su neshvaćene, željele bi da promijene puno toga, a ne nailaze na dovoljan broj istomišljenika.

Koju poruku bi poslala mladima koji su još uvijek u procesu odlučivanja o školovanju u inostranstvu?

Smatram da svako ko finansijski može da iznese prvi semestar života u inostranstvu pokuša. Već od drugog semestra onaj ko je uporan može naći neki studentski posao. Ja radim od svoje devetnaeste godine, djeluje rano, a tada smo zapravo fizički najspremniji za samo par sati sna, i puno učenja, rada i izlazaka. Nevezano za kvalitet univerziteta, izlazak iz zone komfora, funkcionisanje u drugačijoj sredini, komunikacija na stranom jeziku su iskustva koja su neophodna da bi se svijest pojedinca, a posljedično i zajednice promijenile na bolje. U sredini homogenoj kao Crna Gora, teško je naći prijatelja sa drugog kraja svijeta. A dobar prijatelj iz daleke zemlje je kao knjiga bajki bez kraja.

Moj stav o profesionalnim izborima mladih muzičara sam iznijela u prvom odgovoru. Za sve ostale, koji imaju želju da odu u instranstvo, a nemaju sve informacije, nekoliko je pristupa. Samo po sebi se razumije da se treba raspitati o izabranom smjeru i univerzitetu, kako online, tako među svršenim studentima. Ostali parametri su stipendije i njihova visina u odnosu na troškove života, mogućnost za studentski posao, dostupnost smještaja, kulturna ponuda grada, low-cost letovi, spoljna politika zemlje, uslovi za radnu dozvolu i tako dalje. Nije svako kosmopolita i ne treba da bude, ali treba izaći iz male sredine, ako ništa drugo makar da bi se vratili svojoj kući sa saznanjem da je tu najbolje.

Dopuni poznati arhetip odlikom za individualnu valorizaciju unutar i izvan modernog crnogorskog društva: "Čojstvo, junaštvo i..."?

Braniti sebe od drugoga, a naročito drugoga od sebe već obuhvata skoro sve vrline.

Šta danas rade ljudi koji su te originalno inspirisali da pratiš svoja interesovanja i ambicije, da radiš na dostizanju profesionalnog nivoa na kome si trenutno?

Bave se izvođaštvom, pedagogijom, istraživačkim radom... Iako je prošlo više od decenije i mogu da ih analiziram nepristrasno, ne gube šarm, ostali su ispunjene i inspirativne osobe i srećna sam što ih imam za prijatelje.

Da si danas maturirala u Crnoj Gori, koji bi bio tvoj idući korak?

Identičan svojim stopama od ranije, jer za poziv imam ono što najviše volim i najbolje znam, a ne mogu ni na trenutak da zamislim da se odreknem ljudi i svojih osobina koje su plod posljednjih dvanaest godina. Da neko samo za mene zaustavi vrijeme na par decenija, onda ne bih imala mobilni telefon, ni stalan posao, išla bih još dalje na istok i na jug, svirala više jazz-a, bavila se antropologijom, ekstremnim sportovima... a možda baš tome posluži penzija.

 
  1. Feed
  2. Video
  3. Audio
Southampton postgraduates seize victory in a challenging Association of Project Management contest Southapmton Business School (27/03/17) 
 
Marija Đurđevac studira u Izmiru: Preko kursa turskog jezika do stipendije MNE Magazin (21/03/17) 
 
Dena Dervanović - Lund, grad koji motiviše!  swedenabroad portal Ambasade Švedske, Beograd (03/03/17)
 
Kaj bo z zapuščenimi zapori v Mariboru? (Šta će biti sa zapuštenim zatvorima u Mariboru?) maribor24.si (03/03/17)
 
Povratak tradiciji je neminovan AntenaM (27/02/17)
 
Crnogorski studenti u inostranstvu neiskorišćeni potencijal AntenaM (20/02/17)
 
Istraživač - Nacionalne stipendije za izvrsnost. RTCG (29.12.2016)
 
Podgoričanin Balša Lubarda u Velsu: Istražuje povezanost nacionalizma sa ekološkom bezbjednošću MNE Magazin (27/10/16)
 
Izlaganje Filipa Radenovića: CNN Image Retrieval Learns from BoW: Unsupervised Fine-Tuning with Hard Examples (24/10/16) 
Link do članka
 
Crnogorski studenti u inostranstvu: Ne robujemo rokovima kao stranci, a opet postižemo sve Antena M (16/10/16)
 
Odliv mozgova: Odlaze li nam najbolji? Antena M (22/8/16)
 

„Ambasadori” - na stipendijama Portal Analitika
Link do članka

Organizovan prvi „Ambasade Crne Gore-Otvorena kuća" događaj Ministarstvo Vanjskih poslova
Link do članka

Diplomatsko-konzularna predstavništva „otvaraju vrata“ za studente Portal Analitika
Link do članka

Dan otvorenih vrata za studente u 11 crnogorskih ambasada “ za studente Portal Analitika
Link do članka

Prvi Montenegro Embassies - Open House događaj Portal Vijesti
Link do članka

Studenti se upoznaju sa ambasadama Portal CDM
Link do članka

5 do 5, OMSA, 24.12.2012, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 16.10.2013, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 25.09.2013, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 13.07.2013, Atlas TV

5 do 5, OMSA, 25.05.2013, Atlas TV

07
JUN
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Ana Music 
Link do audio snimka
25
MAJ
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Milena Stankovic 
Link do audio snimka
17
MAJ
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Bozidar Bukilic 
Link do audio snimka
29
MAR
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Luka Vukadinović 
Link do audio snimka
24
MAR
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Sanja Šćepanović 
Link do audio snimka
01
MAR
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Jelena Pečurica
Link do audio snimka
15
FEB
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Aleksandar Jaćimović
Link do audio snimka
08
FEB
2013
Radio Antena M - Sapienti Sat - Marija Raspopović
Link do audio snimka