Medijska pismenost je preča nego ikada

by OMSA Archive | November 21, 2020

Raprostranjenost lažnih vijesti

Možda ste uvjereni da ne biste lako pali pod uticaj lažnih informacija i da znate čemu da vjerujete online. Razmislite ponovo. 

Kako vam se čini činjenica da se 37% Evropljana susretne sa lažnim vijestima svakog dana? Šta pomislite kada čujete da lažne vijesti imaju veću šansu da budu ,,ritvitovane“ (re-tweeted) za oko 70%?   I da istinite vijesti rijetko dostignu više od 1000 ljudi, a popularne lažne vijesti dođu i do 100 000 ljudi?

Šta je tačno ,,lažna vijest“ (fake news)

,,Lažna vijest“ predstavlja bilo kakvu informaciju koja je obmanjujuća i u velikoj mjeri lažna, a širi se putem društvenih mreža ili tradicionalnih medija. 

Lažne vijesti nastaju iz više razloga:

  • Stvaranje/povećanje političke polarizacije (pogotovo tokom izbora)
  • Povećanje čitalačke publike
  • Dobijanje više pažnje od publike (senzacionalni, bombastični naslovi privlače pažnju i ljudi će ih više dijeliti, iako ne procijene ili ne pročitaju tekst)
  • Da bi obmanila javnost i/ili ubijedila da se suprostavi/podrži neki cilj
  • Propaganda
  • Finansijski dobitak onog ko ih stvara

Istorija lažnih vijesti

Mnogi vjeruju da su lažne vijesti novonastali fenomen koji se proširio zbog društvenih mreža. Ipak, lažne vijesti se javljaju kroz cijelu istoriju. Još prije 2000 godina Oktavijan Avgust, prvi rimski car, koristio je dezinformacije kako bi odnio pobjedu nad Markom Antonijem.

Zatim, 1835. godine New York Sun objavio je seriju od 6 članaka. Naslov ,,Velika astronomska otkrića“ je bio dovoljan da privuče pažnju, a u člancima je bilo do detalja objašnjeno kako je John Hersche, jedan od najeminentnijih astronoma tog vremena, otkrio život na mjesecu. Do detalja je opisano kako su izgledala stvorenja koja žive na mjesecu. Čak su članci obilovali ilustracijama.

John Hersche-u nisu smetale ove lažne informacija, čak je uživao što je dobijao pažnju. Onaj ko nije bio baš oduševljen je Edgar Allan Poe. Tvrdio da je ideja za ovu lažnu priču uzeta iz njegovog djela ,,Izvanredna avantura Hansa Pfaala“. Srećom, ljudima je ova lažna vijest bila simpatična, a kasnije je po njoj napisano mnogo priča za djecu. 

Ilustracija 1: From the Italian version of The Great Moon Hoax. Leopoldo Galluzzo, Altre scoverte fatte nella luna dal Sigr. Herschel (Other lunar discoveries from Signor Herschel), Napoli, 1836 (Smithsonian Institution Libraries)

Ipak, iako djeluju bezazleno, znate li da lažne vijesti mogu da utiču na rezultate predsjedničkih izbora, javno mnjenje, zdravlje, sigurnost građana? 

2016. godine jedna od najaktuelnijih vijesti je bila da Hillary Clinton zlostavlja i muči djecu u podrumu američke picerije, Pizzagate. Rezultirano je time da je 28-godišnji momak pucao u ovoj piceriji u Vašingtonu, a to objašnjava time što je htio ,,sam da istraži“ ima li djece u restoranu. 

A 2020? Ako ste, a vjerujem da jeste, prije par mjeseci kad je sve bilo novo i nepoznato guglali o virusu korona, sigurno ste došli do zaključka da – Virus zapravo ne postoji, već je sve ovo veliki plan Bill Gates-a, a vakcinisaće nas samo kako bi mogli da nas čipuju. 

I da, 5G mreža je smrtonosna i ubila je jato ptica u Bloku 5, u Podgorici. 

Ilustracija 2: Pexels

I tu nije kraj: Preko preporuka da se pije alkohol, jede isključivo crveno meso i čak miks amfetamina, kokaina i nikotina koji se prodavao na dark web-u za 300 dolara– kao injekcija protiv virusa.

Posljedice lažnih vijesti

Lažne vijesti su opasne – za društvo, politiku, obrazovanje.

One mogu uticati na:

  • Učvršćivanje stereotipa, generalizacije i nejednakosti u društvu
  • Nepovjerenje javnosti i medijima sa tačnim informacijama 
  • Polarizaciju
  • Zdravlje (mentalno i fizičko) građana, kao u primjeru sa lažnim vijestima o koroni
  • Demokratiju

Kako se zaštiti?

Od lažnih vijesti nije moguće pobjeći. Moguće je samo učiti da ih prepoznajete.

Prvo, zaključite kakvu vrstu vijesti čitate (da li je članak gdje autor daje svoje mišljenje, da li je izvještaj, komentar, kritika, esej ili nešto drugo). Zatim, pogledajte ko je autor/ka. Možete pročitati još neki tekst od istog da dobijete više informacija. 

Nakon toga, pronađite izvore. Jedan od možda najbitnijih koraka – da li ta vijest ima relevantne izvore? Ako da, koji su?

Provjerite i na nekom od sajtova koji provjeravaju lažne vijesti kao što je npr. Factcheck.org. 

Sledeći put kad pročitate vijest, zastanite i razmislite kritički i racionalno. Medijska pismenost je preča nego ikada. 

Bibliography

30seconds.org. (n.d.). IMPACTS OF FAKE NEWS. Retrieved from 30seconds.org: https://30secondes.org/en/module/impacts-of-fake-news/

BBC. (n.d.). A brief history of fake news. Retrieved from BBC: https://www.bbc.co.uk/bitesize/articles/zwcgn9q

Department, S. R. (n.d.). Fake news in Europe – Statistics & Facts. Retrieved from https://www.statista.com/topics/5833/fake-news-in-europe/

Dizikes, P. (2018). Study: On Twitter, false news travels faster than true stories. Retrieved from MIT News: https://news.mit.edu/2018/study-twitter-false-news-travels-faster-true-stories-0308

Kleinman, Z. (2018). Fake news ‘travels faster’, study finds. Retrieved from BBC: https://www.bbc.com/news/technology-43344256

Locke, R. A. (1859). The moon hoax; or, A discovery that the moon has a vast population of human beings. Retrieved from The Internet Archive: https://archive.org/details/moonhoax00Lock/page/22/mode/2up

Lopez, G. (2016). Pizzagate, the fake news conspiracy theory that led a gunman to DC’s Comet Ping Pong, explained. Retrieved from Vox: https://www.vox.com/policy-and-politics/2016/12/5/13842258/pizzagate-comet-ping-pong-fake-news

Muigai, D. J. (2019). Understanding Fake News . Retrieved from ResarchGate: https://www.researchgate.net/publication/330780644_Understanding_Fake_News

PreventEpidemics.org , ResolveToSaveLives.org, & VitalStrategies.org. (2020). Stimulant Use, and Harm Reduction. Retrieved from https://nhchc.org/wp-content/uploads/2020/05/COVID19StimulantUseHarmReduction-1.pdf